Atopijski dermatitis – kako ga prepoznati kod djece?

Nije svaki svrbež atopijski dermatitis. Atopijski dermatitis jedna je od najčešćih kroničnih kožnih bolesti kod djece, a roditelji se često suočavaju s brojnim pitanjima i nedoumicama. Iako bolest nije zarazna, može značajno utjecati na svakodnevni život djeteta i obitelji zbog stanja kože koja zahtijevaju pažnju i prilagodbu rutine njege.

Kako bi se prepoznao atopijski dermatitiso, važno je razumjeti prirodu bolesti i dostupne mogućnosti liječenja. Stručni uvid u atopijski dermatitis pružila je dermatologinja Dora Madiraca Glasović, koja pojašnjava tijek bolesti, ključne znakove na koje roditelji trebaju obratiti pažnju i trenutke kada je nužno potražiti stručnu pomoć.

Kako prepoznati atopijski dermatitis?

Dermatologinja Madiraca Glasović pojašnjava kako je atopijski dermatitis kronična upalna bolest kože. Ona se najčešće očituje izrazitom suhoćom kože, crvenilom, pojačanom osjetljivošću i intenzivnim svrbežom.

“Koža može biti crvena, hrapava i ljuskava, a kod izraženijih pogoršanja mogu se pojaviti sitni mjehurići, vlaženje, krastice ili zadebljana područja kože. Svrbež je najvažniji i najneugodniji simptom te često dovodi do grebanja, osobito u večernjim satima i tijekom noći, što dodatno oštećuje kožnu barijeru i pogoršava upalu”, pojašnjava dermatologinja.

Dermatologinja Madiraca Glasović ističe kako se atopijski dermatitis od prolaznih osipa razlikuje po tome što je dugotrajan i ima kronično recidivirajući tijek. Isto tako, kod atopijskog dermatitisa se izmjenjuju razdoblja poboljšanja i pogoršanja.

“Promjene kože javljaju se na karakterističnim mjestima koja ovise o dobi djeteta. Kod dojenčadi najčešće zahvaća lice, vlasište, ekstenzorne strane ekstremiteta i trup. Kod starije djece i adolescenata promjene se češće nalaze u pregibima laktova i koljena, na vratu ili zapešćima. Bolest je gotovo uvijek praćena izrazitom suhoćom kože i svrbežom. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i detaljne anamneze, a dodatne pretrage u pravilu nisu potrebne”, govori Madiraca Glasović.

Koji su najčešći uzroci atopijskog dermatitisa kod djece?

Atopijski dermatitis može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, pojašnjava dermatologinja Madiraca Glasovićm. No, atopijski dermatitis najčešće započinje u prvim mjesecima života. Više od polovice djece razvije prve simptome tijekom prve godine života. Bolest se rjeđe prvi put javlja u kasnijem djetinjstvu, adolescenciji ili odrasloj dobi. Atopijski dermatitis nastaje, dodaje Madiraca Glasović, kao posljedica kombinacije genetske predispozicije i oštećene kožne barijere.

“Zbog smanjene sposobnosti kože da zadržava vlagu, ona postaje suha i osjetljivija na vanjske čimbenike. Pogoršanja bolesti često potiču suhi zrak, hladno vrijeme, pregrijavanje i znojenje, kao i kontakt s grubim materijalima poput vune ili sintetike. Dodatni okidači mogu biti iritirajući sapuni, deterdženti, stres te razne infekcije, osobito virusne i bakterijske”, pojašnjava Madiraca Glasović.

Dermatologinja Madiraca Glasović dodaje i kako atopijski dermatitis može, ali i ne mora biti povezan s alergijama, astmom i atopijskim maršem.

“Atopijski dermatitis može biti dio tzv. atopijskog marša, pojma koji opisuje sklonost razvoju drugih atopijskih bolesti tijekom djetinjstva, poput alergija na hranu, alergijskog rinitisa ili astme. Ipak, važno je naglasiti da se atopijski marš ne razvija kod svakog djeteta s atopijskim dermatitisom. Mnoge obitelji nepotrebno strahuju od budućih alergija. Većina djece s pravilnom njegom i praćenjem nikada ne razvije te dodatne bolesti”, pojašnjava Madiraca Glasović.

Kod atopijskog dermatitisa može se pojaviti i svrbež. Osobito je izražen tijekom noći, dodaje dermatologinja Madiraca Glasović, i može značajno narušiti san djeteta (i cijele obitelji). Dugotrajni nedostatak sna može negativno utjecati na kvalitetu života, koncentraciju, raspoloženje i opće funkcioniranje djeteta,. Zbog toga je kontrola svrbeža jednako važna kao i liječenje vidljivih promjena na koži.

Kako se atopijski dermatitis liječi?

Liječenje atopijskog dermatitisa, kako ističe dermatologinja Madiraca Glasović, temelji se na redovitoj i dosljednoj njezi kože uz pomoć emolijensa, koji obnavljaju kožnu barijeru i smanjuju suhoću i svrbež.

“Tijekom pogoršanja bolesti potrebno je uvesti protuupalnu terapiju, najčešće u obliku lokalnih kortikosteroida ili drugih protuupalnih lijekova, poput lokalnih imunomodulatora. Kada se koriste pravilno i prema preporuci liječnika, ove terapije su sigurne i učinkovite. Strah od kortikosteroida odnosno kortikofobija često dovodi do odgađanja propisane terapije, što može produžiti trajanje pogoršanja i znatno narušiti kvalitetu života djeteta i obitelji. Također, roditelji često na društvenim mrežama i forumima pronalaze čarobne i prirodne preparate nepoznatog sastava koji često sadrže kortikosteroide i tada viđamo lokalne nuspojave”, pojašnjava dermatologinja.

Dermatologinja Madiraca Glasović naglašava kako simptomi atopijskog dermatitisa s godinama kod velikog broja djece postaju blaži. Isto tako, kod nekih postupno nestanu, posebice uz odgovarajuće liječenje u ranijoj dobi. Kod dijela bolesnika atopijski dermatitis, ipak, može potrajati i do odrasle dobi, najčešće u blažem obliku i s povremenim pogoršanjima.

Što još može pomoći?

Potpuna prevencija atopijskog dermatitisa nije uvijek moguća, pojašnjava dermatologinja Madiraca Glasović, ali pravilna i redovita njega kože može uvelike ublažiti simptome i smanjiti učestalost pogoršanja. Ključna je mjera u održavanju stabilne kožne barijere i kontroli atopijskog dermatitisa upravo redovna svakodnevna primjena neutralnih emolijentnih pripravaka, čak i kad koža izgleda zdravo. Madiraca Glasović dodaje i kako dijete s atopijskim dermatitisom treba imati uravnoteženu i raznoliku prehranu.

“Rutinsko izbacivanje pojedinih namirnica iz prehrane ne preporučuje se bez jasne medicinske indikacije. Eliminacijske dijete uvode se isključivo ako je alergija na hranu potvrđena odgovarajućim dijagnostičkim postupcima, uz preporuke nadležnog liječnika”, dodaje dermatologinja.

Osim redovite primjene terapije i emolijensa, dermatologinja Madiraca Glasović ističe i dodatne mjere koje mogu pomoći u svakodnevnom životu s atopijskim dermatitisom.

“Preporučuje se kupanje ili tuširanje u mlakoj vodi uljnim gelom ili sindetom bez agresivnih sapuna, nakon čega je važno odmah unutar tri minute nanijeti neutralni emolijentni pripravak na cijelo tijelo. Odjeća treba biti pamučna i prozračna, a prostorije redovito provjetravane. Također je važno izbjegavati pregrijavanje djeteta i pojačano znojenje, jer oni mogu dodatno pogoršati simptome atopijskog dermatitisa”, zaključuje Madiraca Glasović.

Naslovna fotografija: Pexels