Hrvatska u 13 godina izgubila gotovo 64.000 učenika: Nestalo je oko 3.760 razreda

Hrvatske škole danas pohađa gotovo 64.000 učenika manje nego prije 13 godina. Kada bi se taj gubitak preračunao prema današnjem prosjeku od oko 17 učenika po razredu, to bi bilo približno 3.760 razreda. No promjene nisu vidljive samo u broju školaraca. Hrvatska danas ima i manje područnih škola, a prosječni razredi manji su nego prije 10-ak godina. I dok se u većini županija bilježi pad broja učenika, samo su dvije u plusu – Grad Zagreb i Istarska županija.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih RH objavilo je najnovije podatke o broju učenika i škola u Školskom e-Rudniku (ŠeR). Podaci otkrivaju kako se mijenja hrvatski obrazovni sustav te kakve su razlike između pojedinih dijelova zemlje. Iako je ove školske godine u prve razrede osnovnih škola krenulo više učenika nego lani, ukupna učenička populacija i dalje se smanjuje.

Hrvatska ima manje područnih škola nego prije 13 godina

U školskoj godini 2026./2027. Hrvatska ima 1.326 redovnih matičnih škola i 1.022 područne škole. U usporedbi s prethodnom školskom godinom, to su dvije matične škole manje i čak 22 područne škole manje. Usporedimo li te podatke s prvom školskom godinom za koju postoje podaci u ŠeR-u, 2013./2014., vidljivo je da se struktura školske mreže znatno promijenila. Tada je Hrvatska imala 1.278 matičnih škola i 1.220 područnih škola. Dok se broj matičnih škola povećao, broj područnih smanjio se za gotovo 200.

Gotovo 64.000 učenika manje nego 2013. godine

U hrvatskim školama u školskoj godini 2026./2027. ukupno je 445.231 učenik, što je 552 učenika manje nego prethodne školske godine. Kao i ranijih godina, osnovnoškolaca je otprilike dvostruko više nego srednjoškolaca. Osnovne škole pohađa 298.060 učenika, dok ih je u srednjim školama 147.171. Još je izraženija razlika kada se promatra dulje razdoblje.

Od školske godine 2013./2014. Hrvatska je izgubila gotovo 64.000 učenika. Kada bi se taj broj podijelio s današnjim prosjekom od oko 17 učenika po razredu, dobili bismo približno 3.760 razreda. Riječ je o ilustrativnoj usporedbi koja pokazuje razmjere smanjenja broja učenika, a ne o stvarnom broju ugašenih razrednih odjela.

U plusu su samo Grad Zagreb i Istarska županija

Pad broja učenika nije jednak u svim dijelovima Hrvatske. U nekim je županijama smanjenje posebno izraženo, dok su druge uspjele zadržati ili povećati broj školaraca. Najveći pad u promatranom razdoblju bilježi Vukovarsko-srijemska županija, u kojoj je broj učenika smanjen za 34,69 %. Slijede Brodsko-posavska županija s padom od 31,38 % i Požeško-slavonska županija, u kojoj je broj učenika manji za 31,30 %. S druge strane, samo su dvije županije zabilježile porast. U Gradu Zagrebu broj učenika povećao se za 2,15 %, dok je u Istarskoj županiji porast iznosio 1,88 %.

Više prvašića nego lani, ali i više osmaša koji završavaju osnovnu školu

Među ovogodišnjim podacima ima i nešto pozitivnijih pokazatelja. U prvi razred osnovne škole u školskoj godini 2026./2027. upisano je 36.840 učenika, što je 382 više nego prethodne godine. Istodobno, osnovnu školu ove će godine završiti 38.598 osmaša, odnosno 610 više nego lani. Iako je povećanje broja prvašića dobra vijest, ono samo po sebi ne znači da je dugoročni trend smanjenja broja učenika zaustavljen. Za jasniju sliku potrebno je promatrati podatke kroz više školskih godina, ali i uzeti u obzir razlike između pojedinih generacija.

U prvi razred srednje škole krenulo je manje učenika

Za razliku od osnovnih škola, u prvim razredima srednjih škola ove je godine zabilježen pad broja učenika. U prvi razred srednje škole u 2026./2027. krenulo je 38.705 učenika, 639 manje nego prethodne školske godine. S druge strane, u završnim razredima srednjih škola ove je godine 39.001 maturant. Naravno, riječ je o broju učenika koji se nalaze u završnim razredima i koji će maturirati ako na kraju školske godine ostvare pozitivan uspjeh.

Najveći udio maturanata, njih 42 %, završava četverogodišnje strukovne škole. Broj maturanata gimnazija i broj onih koji završavaju trogodišnje strukovne škole približno su jednaki. U usporedbi s prethodnom školskom godinom, u završnim razredima srednjih škola ove je godine 1.028 učenika više.

U prosječnom razredu ima manje od 17 učenika

Smanjenje ukupnog broja školaraca odražava se i na veličinu razrednih odjela. U školskoj godini 2026./2027. škole u prosjeku imaju 20,15 razrednih odjela, a u svakom je prosječno 16,67 učenika. Razlike postoje između osnovnih i srednjih škola. Osnovne škole u prosjeku imaju 20,52 razredna odjela i 15,57 učenika po odjelu. U srednjim školama prosječno je 18,56 razrednih odjela, s 19,43 učenika u svakom.

U prvoj školskoj godini za koju su dostupni podaci u ŠeR-u, 2013./2014., škole su imale prosječno 20,81 razredni odjel i 19,14 učenika po odjelu. To znači da je u promatranom razdoblju pao i prosječan broj razrednih odjela po školi i prosječan broj učenika u razredu. Današnji prosjek od 16,67 učenika po odjelu pritom se odnosi na osnovne i srednje škole zajedno.

Manje učenika s teškoćama u razvoju nego prethodne godine

Promjene su vidljive i u podacima o učenicima s teškoćama u razvoju. U školskoj godini 2026./2027. evidentiran je 38.951 učenik s teškoćama u razvoju, što čini 8,75 % ukupnog broja učenika. U prethodnoj školskoj godini bilo ih je 42.147, odnosno 9,45 % ukupnog broja školaraca. To je 3.196 učenika manje, dok se njihov udio u ukupnoj učeničkoj populaciji smanjio za 0,70 postotnih bodova.

Udio učenika s teškoćama u razvoju razlikuje se i među županijama. Najveći je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gdje iznosi 11,22 %. Slijede Međimurska županija s 10,85 %, Koprivničko-križevačka s 10,82 % te Krapinsko-zagorska županija s 10,68 %. Najmanji udio učenika s teškoćama u razvoju bilježe Ličko-senjska županija, s 5,68 %, i Dubrovačko-neretvanska županija, sa 6,55 %. Pritom je važno razlikovati smanjenje broja i udjela evidentiranih učenika od zaključka o stvarnoj učestalosti teškoća u razvoju. Sami podaci ne objašnjavaju razloge zabilježenih promjena.

Što nam podaci govore o hrvatskim školama?

Podaci Školskih e-Rudnika pokazuju da se hrvatsko školstvo u posljednjih 13 godina suočilo sa znatnim smanjenjem broja učenika. Istodobno se smanjio broj područnih škola, a prosječan broj učenika po razrednom odjelu pao je s 19,14 na 16,67. Iako je ove godine upisano više prvašića nego lani, u prvim razredima srednjih škola zabilježen je pad broja učenika. Razlike među županijama također su velike: dok Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska bilježe najveće smanjenje, Grad Zagreb i Istarska županija jedine su s pozitivnim promjenama.

Podaci pružaju uvid u promjene koje oblikuju hrvatski obrazovni sustav, od broja učenika i veličine razreda do organizacije školske mreže. Za razumijevanje budućih potreba škola bit će važno nastaviti pratiti kretanje broja učenika, regionalne razlike i promjene u strukturi učeničke populacije.