Dijete u snu škripi zubima? Evo kada je to znak za uzbunu!

Tihi zvukovi koji dolaze iz dječje sobe tijekom noći roditeljima na prvu ne djeluju zabrinjavajuće. Ponekad ih čak ni ne primijete – sve dok ih netko ne upozori ili dok dijete ne počne pokazivati određene nelagode. Škripanje zubima često se smatra prolaznom fazom odrastanja, nečim što će dijete samo prerasti. No, iza tog ponašanja ponekad se krije više od same navike.

Dječji organizam svakodnevno prolazi kroz promjene. Djeca zato često na različite načine izražavaju ono što ne znaju ili ne mogu izreći riječima. Napetost, uzbuđenje, umor ili čak određene poteškoće u razvoju mogu se manifestirati kroz ponavljajuće obrasce ponašanja. Bruksizam, odnosno škripanje zubima, jedan je od njih. Roditeljima često promakne jer se događa upravo onda kada dijete miruje – u snu.

Ponekad se čini bezopasnim, no važno je znati prepoznati kada takvo ponašanje zahtijeva dodatnu pažnju. Na što obratiti pažnju, kada reagirati i što stoji iza bruksizma kod djece, za Kidz.hr pojašnjava magistra logopedije Monika Ivanović iz zagrebačkog Logopedskog kabineta unTiEmi.

Što izaziva bruksizam kod djece?

Najčešći uzroci bruksizma kod djece su psihološkog karaktera – na primjer, povećan stres ili zamor kroz dan. Logopedica Ivanović ističe kako ga mogu uzrokovati i ortodontske malokluzije, problem s temporomandibularnim zglobom te poteškoće sa spavanjem, odnosno disanjem u snu. Ako se bruksizam javlja tijekom spavanja to nas najčešće upućuje na teškoće disanja u snu, odnosno potencijalnu prisutnost opstruktivnih apneja. Sisanje palca ili griženje noktiju može, uz bruksizam, biti dio šire slike koja spada pod orofacijalno miofunkcionalni poremećaj.

Prisutnost ovih navika, dodaje Ivanović, roditeljima može poslužiti i kao signal da obrate pažnju na djetetovu čeljust, položaj zuba i način disanja. Često su to znakovi koje djeca ne mogu verbalno objasniti. Ipak, ti znakovi mogu dugoročno utjecati na oblik vilice, zube i mišiće lica. Pravovremena procjena stručnjaka pomaže otkriti postoji li potreba za dodatnim pregledima prije nego se razviju ozbiljniji problemi.

Kako prepoznati bruksizam i njegove posljedice?

Roditelji bi kod djece trebali obratiti pažnju na učestalost i dinamiku škripanja zubima. Ivanović pojašnjava kako je važno primijetiti javlja li se bruksizam svakodnevno ili povremeno, događa li se isključivo tijekom dana, samo noću ili u oba slučaja. Intenzitet zvuka i napetost koju dijete pokazuje dok stišće zube ili škripi, isto tako, mogu biti pokazatelji ozbiljnosti problema. Mogu i signalizirati potrebu za dodatnom procjenom stručnjaka.

Dugoročno, bruksizam može uzrokovati oštećenja zubi i povećati rizik od povlačenja zubnog mesa. Česta napetost u vilici može dovesti do bolova u temporomandibularnom zglobu i opće napetosti lica. Iako bruksizam rijetko izravno utječe na govor, može biti dio šire slike problema koji uključuje poremećaje disanja tijekom spavanja. Zbog mogućih komplikacija, uključivanje stomatologa ili ortodonta uvijek se preporuča, čak i ako simptomi na prvi pogled djeluju blagi.

Kako pomoći djetetu i prevenirati bruksizam?

Logoped educiran u orofacijalno miofunkcionalnoj terapiji može roditeljima i djeci značajno pomoći u dijagnostici bruksizma. Kroz detaljnu procjenu i prikupljanje anamnestičkih podataka, logoped dobiva uvid u učestalost i intenzitet škripanja zubima. Uz procjenu, može i odrediti postoje li dodatni faktori koji zahtijevaju daljnje pretrage. Logoped može i dijete uputiti ortodontu, otorinolaringologu ili na studiju spavanja kako bi se utvrdilo postoji li dublji uzrok bruksizma.

Terapija i prevencija bruksizma uključuju niz vježbi i svakodnevnih rutina. Ovisno o uzroku, primjenjuju se vježbe disanja i pravilnog položaja usta u mirovanju – jezik u sukciji na nepcu, usne spojene, čeljust opuštena i nazalno disanje. Također se rade vježbe aktivacije ili opuštanja mišića lica, uključujući supra i infrahioidne mišiće te mišiće mekog nepca. Preventivno, treba održavati redovnu higijenu nosa, po potrebi koristiti udlage prema preporuci stomatologa ili ortodonta, te uvoditi umirujuću večernju rutinu kako bi dijete smirilo tijelo i smanjilo napetost koja potiče škripanje zubima.

Naslovna fotografija: Pexels