Znakovi da društvene mreže loše utječu na vašeg tinejdžera?

Za mnoge tinejdžere društvene mreže odavno nisu samo prostor za zabavu i komunikaciju. Postale su mjesto na kojem oblikuju identitet i grade sliku o sebi. Platforme poput Instagrama, TikToka i Snapchata pružaju priliku za izražavanje, povezivanje s prijateljima i praćenje trendova. No, istovremeno stvaraju i stalni prostor za uspoređivanje s vršnjacima – svaki like ili komentar može biti potvrda vlastite vrijednosti.

Izostanak reakcije, pak, često potiče nesigurnost i sumnju u vlastite sposobnosti ili privlačnost. Takva procjena može snažno utjecati na razvoj samopouzdanja i način na koji adolescenti doživljavaju sebe i svijet oko sebe. Zato treba naglasiti da samo vrijeme provedeno na mrežama ne mora biti štetno. Važniji je način na koji tinejdžeri koriste društvene mreže.

S druge strane, društvene mreže mogu imati i brojne prednosti. Mogu potaknuti kreativnost, povezati mlade s osobama sličnih interesa i pružiti osjećaj pripadnosti. Zato treba razvijati ravnotežu između online i offline iskustava te graditi kritički odnos prema sadržaju. Psihologinja Anamarija Šesnić Franin-Pećarica iz splitske Poliklinike Doctus u nastavku pojašnjava kako društvene mreže utječu na samopouzdanje tinejdžera.

Kako društvene mreže utječu na samopouzdanje tinejdžera?

Društvene mreže mogu imati i pozitivan i negativan utjecaj na samopouzdanje tinejdžera, kaže psihologinja Šesnić Franin-Pećarica. No ipak, ističe, bez podrške, edukacije i zdravih granica, društvene mreže češće imaju negativan učinak na tinejdžere. One omogućuju da se često uspoređuju s idealiziranim životima drugih, a to posljedično može dovesti do osjećaja manje vrijednosti i nezadovoljstva svojim životom – izgledom, uspjehom, prijateljstvima…

“Tinejdžeri su izloženi i pritisku savršenosti što zasigurno stvara nerealna očekivanja. Zamka može biti i to što često mladi kao mjerilo svoje vrijednosti uzimaju broj likeova, komentara ili pratitelja. Negativni komentari, isključivanje na internetu ili cyberbullying mogu snažno narušiti sliku o sebi. Ipak, valja naglasiti dauz edukaciju i otvoren razgovor o samopouzdanju i slicio sebi, društvene mreže mogu biti korisne. Tako mladima mogu pružiti osjećaj pripadnosti, povezivanje s vršnjacima teprostor za izražavanje identiteta. Mlade treba učiti kritičkom pristupu i jačanju samopouzdanja izvan digitalnog svijeta”, pojašnjava.

Tinejdžeri su posebno osjetljiva populacija, pojašnjava psihologinja Šesnić Franin-Pećarica, jer je to razvojna faza obilježena potragom za identitetom. U toj fazi, tinejdžeri tek formiraju sliku o sebi i na neki se način odvajaju od roditelja. Vanjske procjene u ovom razdoblju često imaju jači utjecaj jer postaje izraženija potreba za prihvaćanjem vršnjaka.

“Mišljenje vršnjaka postaje izuzetno važno jer se tinejdžeri više identificiraju upravo s vršnjacima i potencijalnim uzorima. U toj su dobi to uglavnom influenceri, dok su to ranije bili roditelji. Period adolescencije je i period hormonalnih promjena i doživljavanja intenzivnih emocija koje čine tinejdžere osjetljivijima na kritiku. S obzirom na to da u toj dobi prefrontalni korteks još nije u potpunosti razvijen, adolescenti nemaju dovoljno razvijeno kritičko mišljenje. Samim time, teže razlikuju stvarnost od idealiziranog online sadržaja”, kaže psihologinja.

Pozitivni i negativni utjecaji društvenih mreža

Likeovi i broj pratitelja imaju vrlo važnu ulogu u tinejdžerskom oblikovanju slike o sebi. Adolescenti su skloni usporedbama, a internet im omogućuje upravo to da se na svakodnevnoj bazi uspoređuju s influencerima, koji najčešće prikazuju idealiziran izgled, uspjehe i stil života.

“Prema istraživanju, tinejdžeri koji su na internetu najviše vremena provodili gledajući slike i videe na društvenim mrežama pokazivali su niže samopouzdanje u usporedbi s vršnjacima koji su se uglavnom čitali tekstove i dopisivali se. Što se tiče likeova i broja pratitelja, uglavnom ih doživljavaju kao mjerilo društvenog statusa. Tako manji broj pratitelja i likeova može dovesti do osjećaja nevidljivosti, a time i manje vrijednosti. Slika o sebi postane ovisna o vanjskim pokazateljima, a ne o stvarnim kvalitetama”, pojašnjava naša sugovornica.

Prvi znakovi negativnog utjecaja društvenih mreža na samopouzdanje tinejdžera očituju se u promjeni emocija, ponašanja i načinu razmišljanja. Tinejdžeri često osjećaju nezadovoljstvo sobom, uspoređuju se s drugima i fokusiraju na nedostatke. To se može manifestirati razdražljivošću, padom raspoloženja, stalnim provjeravanjem likeova i komentara, povlačenjem iz društva, padom koncentracije ili umorom. Djevojke su pritom osjetljivije na idealizirane prikaze ljepote i trendove vezane uz izgled, dok mladići češće naglašavaju uspjeh i snagu te rjeđe otkrivaju svoje nesigurnosti.

Društvene mreže ipak, kaže psihologinja Šesnić Franin-Pećarica, mogu imati i pozitivan utjecaj na samopouzdanje tinejdžera. One omogućuju pronalazak zajednica sličnih interesa, poput hobija, glazbe ili sporta, što pruža osjećaj pripadnosti i prihvaćanja. Društvene mreže mogu služiti kao prostor za izražavanje mišljenja i kreativnosti, što može jačati samopouzdanje. Edukativni i motivacijski sadržaji ili priče o osobnom razvoju potiču samoprihvaćanje. Za neke adolescente online okruženje olakšava započinjanje razgovora i razvijanje socijalnih vještina. Ipak, doktorica ističe da postoji razlika u utjecaju mreža na djevojke i mladiće.

Kako podržati samopouzdanje tinejdžera u digitalnom svijetu?

Za tinejdžere je, prije svega, najvažnije da su educirani i svjesni negativnog utjecaja društvenih mreža. Trebaju promišljati, a ne uspoređivati se s idealiziranim prikazima. Trebaju se podsjećati da su sadržaji često uređeni i da nisu odraz realnosti. Važno je i da svjesno biraju sadržaj koji prate, da uklone one koji im predstavljaju stres i nezadovoljstvo.

“Tinejdžeri trebaju što više ograničiti vrijeme provedeno na društvenim mrežama. Ako primijete da im to negativno utječe na raspoloženje, trebaju napraviti pauzu od istih. Razvijati interese izvan interneta, kao što su sport, glazba, umjetnost, druženje, volontiranje… Trebaju razvijati svoje samopouzdanje kroz stvarne uspjehe i trud. Ako osjete da stvari izmiču kontroli i osjećaju pritisak online svijeta, bilo bi dobro da se za pomoć obrate roditeljima, prijateljima ili stručnim osobama”, pojašnjava psihologinja.

Psihologinja Šesnić Franin-Pećarica zaključuje kako roditelji mogu uvelike pomoći tinejdžerima u razvijanju zdravog odnosa prema društvenim mrežama. Ključno je otvoreno razgovarati s djecom, educirati ih o nerealnim prikazima života, marketinškim trikovima, cyberbullyingu i odgovornom online ponašanju. Umjesto stalnog nadzora i zabrana, treba postaviti zdrave granice i dogovarati vrijeme korištenja mobitela, gradeći povjerenje i osjećaj odgovornosti. Podrška roditelja u razvijanju interesa i talenata izvan digitalnog svijeta pomaže tinejdžerima da izgrade samopouzdanje temeljeno na vlastitim sposobnostima i stvarnim postignućima, a ne na usporedbama u online prostoru.

Naslovna fotografija: Vecteezy