Jeste li čuli za doomscrolling?

Mobitel i društvene mreže više nisu samo način da ostanemo u kontaktu s prijateljima – postali su prozor u svijet. Svaki put kad otvorimo Instagram, TikTok ili Facebook, samo naizgled bezopasno provjeravamo prijatelje, gledamo videe i listamo vijesti. Ponekad taj ritual počne preuzimati kontrolu nad našim mislima. Satima skrolamo, a na kraju se osjećamo iscrpljeno i tjeskobno. Sve to iako smo samo htjeli brzo provjeriti što ima novo.

Fenomen poznat kao doomscrolling opisuje upravo taj začarani krug – beskrajno listanje negativnih vijesti i uznemirujućih sadržaja. Tinejdžeri su posebno izloženi jer balansiraju između društvenih pritisaka, školskih obaveza i stalnog interneta. Svaki šokantan naslov može stvoriti osjećaj da svijet izmiče kontroli, a mozak, pretrpan informacijama, postaje osjetljiviji na stres.

Doomscrolling nije samo mentalni problem – može narušiti spavanje, koncentraciju i energiju. Čak i kada ugasimo ekran, mozak i dalje obrađuje negativne informacije, otežavajući opuštanje. Treba prepoznati znakove i naučiti kako prekinuti začarani krug prije nego što postane navika. U nastavku otkrivamo što doomscrolling znači i kako se osloboditi stalnog osjećaja da se svijet urušava pred našim očima.

Što je doomscrolling?

Doomscrolling kao fenomen označava naviku stalnog listanja negativnih sadržaja na internetu, poput vijesti, članaka ili videa, bez jasnog razloga ili cilja. Mnoga djeca i tinejdžeri to na početku rade iz radoznalosti ili želje da budu u toku s događanjima, no brzo se može pretvoriti u automatsku i teško zaustavljivu rutinu. Mozak se navikava na stalni priljev uznemirujućih informacija i počinje tražiti nove, šokantne sadržaje, što pojačava osjećaj napetosti i tjeskobe.

Ova navika posebno pogađa djecu i tinejdžere jer se njihov svijet već oblikuje kroz digitalne platforme i društvene mreže. Svakodnevno uspoređivanje s vršnjacima, praćenje trendova i izloženost tuđim životima mogu stvoriti osjećaj preplavljenosti. Čak i kad misle da kontroliraju koliko vremena provode online, stalno skrolanje može brzo preuzeti pažnju, čime se osjećaj kontrole smanjuje, a nemir i stres povećavaju.

Uz emocionalne i društvene aspekte, doomscrolling ima i neurološku stranu. Mozak reagira na nove i uznemirujuće informacije slično kao na nagle podražaje, oslobađajući adrenalin i izazivajući privremeni osjećaj napetosti ili uzbuđenja. Taj mali šok stvara želju za još sadržaja, zbog čega je teško prekinuti listanje i često se stvara navika koja dugoročno može pojačati osjećaj zabrinutosti i nesigurnosti u vezi sa svijetom oko sebe.

Kakav utjecaj ima doomscrolling?

Doomscrolling može utjecati na mentalno zdravlje. Djeca i tinejdžeri koji satima listaju negativne vijesti često osjećaju tjeskobu, napetost i stres koji ne prolaze ni kada ugase ekran. Mozak i dalje obrađuje informacije, što otežava opuštanje i san. Kronični stres s vremenom može dovesti do osjećaja iscrpljenosti i nemira, a koncentracija na školske obaveze ili hobije postaje otežana. Osjećaj da nikada ne mogu uhvatiti korak s vijestima dodatno pojačava frustraciju i zabrinutost.

Ni fizički učinci doomscrollinga nisu zanemarivi. Dugotrajno sjedenje uz ekran, smanjena tjelesna aktivnost i poremećaji spavanja mogu dovesti do glavobolja, problema s vidom ili promjena u raspoloženju. Stalna izloženost negativnim sadržajima pojačava napetost mišića i umor, dok mozak stalno prima signal opasnosti, što može uzrokovati osjećaj nervoze ili iritacije. Kod djece i tinejdžera koji se još razvijaju, ove promjene mogu utjecati na način doživljavanja svijeta i interakciju s vršnjacima.

Uz fizičke i mentalne posljedice, doomscrolling može stvoriti i osjećaj socijalne izolacije. Iako se čini da su povezani s prijateljima ili svijetom, tinejdžeri često osjećaju prazninu jer je većina sadržaja negativna ili šokantna. To može potaknuti uspoređivanje s drugima, osjećaj da nisu dovoljno dobri ili zabrinutost oko vlastitih sposobnosti. Posljedica je začarani krug u kojem skrolanje po internetu postaje jedini način da se informiraju ili oslobode dosade, iako im istovremeno pogoršava raspoloženje.

Kako zaustaviti začarani krug?

Prvi korak u prevenciji doomscrollinga je prepoznavanje vlastitih navika. Ako djeca i tinejdžeri provode sate listajući vijesti, osjećaju tjeskobu zbog sadržaja koji gledaju ili imaju problema sa spavanjem i koncentracijom, to su jasni znakovi da su u začaranom krugu. Svjesnost o tome koliko vremena provode online i što rade na društvenim mrežama ključna je za prekid ove navike.

Postoje različite strategije koje mogu pomoći. Djeca i tinejdžeri mogu postaviti vremenska ograničenja za korištenje društvenih mreža, isključiti push obavijesti i pažljivo birati izvore vijesti. Korisno je pronaći aktivnosti koje odvlače pažnju od ekrana – poput sporta, crtanja, glazbe ili druženja s prijateljima uživo. Vođenje malog dnevnika ili zapisivanje što su gledali i kako su se osjećali može pomoći da bolje razumiju vlastite obrasce i upravljaju s vremenom provedenom online.

Osim praktičnih koraka, važno je da djeca i tinejdžeri razvijaju kritički odnos prema sadržaju koji prate. Nisu sve vijesti važne i ne moraju čitati sve što se pojavljuje. Stalna potraga za šokantnim i negativnim informacijama rijetko donosi korisnu spoznaju. Kada nauče razlikovati informiranje od doomscrollinga, moći će bolje kontrolirati svoje raspoloženje i energiju. Tako internet i društvene mreže mogu biti zabavni i korisni, a da pritom ne naruše mir i dobro raspoloženje.

Naslovna fotografija: Pexels