Jesu li slušalice sigurne za dječji sluh?

Djeca ih koriste dok gledaju crtiće, igraju igrice, razgovaraju s prijateljima ili slušaju glazbu… Slušalice su postale velik dio djetinjstva. U svijetu u kojem su digitalni sadržaji dostupni u svakom trenutku, često služe kao način da se dijete isključi iz okoline i uroni u vlastiti prostor. Roditeljima to ponekad donosi predah, ali i otvara pitanje – je li ta navika bezazlena?

Na prvi pogled, teško je uvidjeti problem. Slušalice su praktične u svakodnevnim situacijama poput putovanja ili boravka u zajedničkom prostoru. No, ono što zabrinjava nije samo učestalost, nego i način na koji se koriste. Glasnoća, trajanje i okruženje u kojem ih djeca koriste mogu imati veći utjecaj nego što se na prvu čini. Tu se krije razlika između sigurne upotrebe i potencijalnog rizika.

Slušalice same po sebi nisu štetne ako se koriste pravilno. Međutim, granica između zdrave navike i one koja može dugoročno utjecati na sluh često nije jasno vidljiva. Roditelji zato trebaju razumjeti što se događa iza slušalica i na koje znakove trebaju obratiti pažnju. Otorinolaringologinja dr. med. Snežana Vorona iz zagrebačkih poliklinika Sabol i Sinteza za Kidz.hr govori o dječjoj upotrebi slušalica i upozorava na ključne rizike.

Koliko su slušalice zapravo rizične za dječji sluh?

Oštećenje sluha kod djece zbog preglasnog slušanja glazbe preko slušalica još uvijek nije čest problem u Hrvatskoj. Otorinolaringologinja Vorona ističe kako prema nekim istraživanjima oko 25 % do 30 % djece mogu pokazivati znakove oštećenja kao što je tinitus. Oko 10 % te djece može imati mjerljiva oštećenja sluha, što zapravo pokazuje da problem na globalnoj razini nije rijedak. Problem je, zapravo, u tome što oštećenje sluha povezano s dugotrajnim izlaganjem buci nosi kumulativan efekt. Posljedice mogu biti mjerljive tek u kasnijoj dobi, odnosno adolescenciji. 

“Prema jednom od najvećih istraživanja (meta-analiza BMJ Global Health iz 2022. godine) u kojem je ispitano oko 20,000 ispitanika, oko 24 % mladih u dobi od 12 do 34 godine sluša glazbu na nesigurnim razinama. Istraživanje napravljeno u Nizozemskoj kod djece u dobi od 9 do 11 godina (oko 3300 ispitanika) je pronađeno visokofrekventno oštećenje sluha kod 14,2 % ispitanika. To je najčešći dokaz izloženosti buci). Dobra vijest je da se oštećenje u velikoj mjeri može spriječiti”, pojašnjava otorinolaringologinja.

Rizik oštećenja sluha se povećava kod glasnoća iznad 70 ili 75 decibela kroz duže vrijeme. Rizik povećavaju i in-ear slušalice koje imaju lošiju izolaciju od okolne buke. Utjecaja ima i duga izloženost jakim zvukovima tijekom igranja igrica ili putovanja, odnosno korištenje slušalica bez odmora. Otorinolaringologinja Vorona ističe kako se preporučuje izbjegavati slušalice kod djece ispod druge godine života. U dobi od tri do pet godina preporučuje se kratko slušanje uz limitiranu glasnoću. Nakon šeste godine, preporučuje se korištenje slušalica uz kontrolu glasnoće i vremena izloženosti.

Kako djeca mogu sigurno koristiti slušalice?

Uređaji koji prenose zvuk poput slušalica dosežu i do 100 dB ili 105 dB. Prema preporukama WHO-a i pedijatrijskim smjernicama, sigurna razina glasnoće pri korištenju slušalica trebala bi biti ispod 70 decibela. Gornja granica, pritom, iznosi 75 decibela, što otprilike odgovara 60% maksimalne glasnoće uređaja. Za zaštitu sluha preporučuje se pravilo redovitih pauza: idealno je svakih 20 do 30 minuta napraviti petominutnu stanku. Postoji i pravilo 60/60 kojim se preporučuje slušati na 60% maksimalne glasnoće do 60 minuta, nakon čega slijedi pauza od pet do deset minuta. Ukupno dnevno trajanje izlaganja buci ne bi trebalo prelaziti dva sata zbog kumulativnog učinka na sluh.

“Dokazano je da, ako se sluša glazba preko slušalica duže od 80 min na dan, raste prevalencija oštećenja sluha na čak 22,3 %. To je 4,7 puta veći rizik. Over-ear slušalice su sigurnije jer imaju bolju izolaciju od bučnog okruženja, a samim time je manja i potreba za pojačavanjem. In-ear slušalice imaju manju izolaciju i veći rizik od pojačavanja glasnoće. Ali i dalje nije presudan tip, nego način korištenja. Najveći problem nastaje kada djeca slušaju glazbu u bučnom okruženju (npr. u autu ili javnom prijevozu) – tada nesvjesno pojačavaju glasnoću”, pojašnjava Vorona.

Što roditelji mogu učiniti da spriječe oštećenje sluha?

Dokazano je da u većini slučajeva tinitus povezan s lošijim pragovima sluha na visokofrekventnim pragovima. Oni se, naime, prvi oštećuju nakon nagle ili dugotrajne izloženosti buci. Tinitus je često prvi i jedini znak oštećenja. Ipak, postoje i drugi znakovi poput slabijeg razumijevanja sugovornika u buci, potreba za pojačavanjem zvuka, osjećaj punoće u uhu… Oštećenje može biti akutno (nakon jednog jakog izlaganja) ili kumulativno tijekom mjeseci i godina. Prema smjernicama epidemiologa i WHO, oštećenje sluha se može prevenirati uz nekoliko ključnih mjera.

“Najvažnije je smanjiti glasnoću na razinu ispod 75 decibela. Uz to, ograničavanje vremena izloženosti buci ima izravan učinak na smanjenje rizika od oštećenja sluha – preporučuje se da dnevno korištenje ne prelazi 60 minuta. Edukacija o sigurnom ponašanju pokazala se učinkovitom u smanjenju rizičnih navika jer podiže svijest o posljedicama na sluh. Važne su i redovite pauze pri slušanju glazbe ili igranju igara – osim zaštiti sluha, doprinosi i očuvanju zdravlja očiju, Korištenje over-ear slušalica s kontrolom okolne buke dodatno smanjuje štetno izlaganje zvuku. Izbjegavanje izrazito bučnih prostora, poput koncerata, vjenčanja ili zabava, značajno doprinosi očuvanju sluha. Kada izbjegavanje izloženosti buci nije izvedivo, preporučuje se upotreba zaštitnih čepića za uši”, zaključuje otorinolaringologinja Vorona.

Naslovna fotografija: Pexels