Povišena temperatura kod djece: kada se treba javiti pedijatru?

Povišena temperatura jedan je od najčešćih razloga zbog kojih roditelji traže savjet pedijatra. Kada dijete postane toplo na dodir, mnogi odmah posegnu za toplomjerom i s nelagodom promatraju brojke koje se pojavljuju na ekranu. Temperatura može djelovati zabrinjavajuće, no zapravo je prirodan obrambeni odgovor organizma na infekciju. Isto tako, nije svaka povišena temperatura razlog za paniku niti zahtijeva odlazak liječniku.

Roditeljima često najveću dilemu stvara pitanje što je važnije – sama visina temperature ili način na koji se dijete ponaša. Neka djeca i uz višu temperaturu ostaju razigrana i raspoložena, dok su druga klonula već pri blažem porastu. Mnogi se pitaju i kada je dovoljno dijete promatrati kod kuće, a u kojem trenutku treba potražiti liječničku pomoć.

Nedoumice se dodatno povećavaju kada se pojave i drugi simptomi, poput kašlja, povraćanja ili osipa, pa roditelji nisu sigurni radi li se o prolaznoj virozi ili stanju koje zahtijeva pregled. Zato je važno znati prepoznati situacije u kojima je dovoljno praćenje kod kuće, ali i one koje zahtijevaju brzu reakciju. Za Kidz.hr je na ta pitanja odgovorila pedijatrica dr. Helena Živić iz zagrebačke Poliklinike Helena.

Kada je temperatura povišena, a kada visoka?

Blago povišena temperatura kod djece obično se definira kao vrijednosti iznad 37,2 °C do 37,8 °C, dok se povišenom temperaturom, odnosno vrućicom, smatraju temperature iznad 38 °C do 38,5 °C. Visoka temperatura registrira se kada termometar pokaže 39 °C ili više. Pedijatrica Živić ističe kako se pristup povišenoj temperaturi razlikuje se ovisno o dobi djeteta. Novorođenčad i dojenčad mlađa od tri mjeseca zahtijevaju hitni pregled pedijatra. Mala djeca češće razvijaju visoke temperature i imaju veći rizik od febrilnih konvulzija, posebno ako su tek krenula u kolektiv ili nisu potpuno cijepljena.

“Kod školaraca je, pak, lakše pratiti simptome jer djeca mogu opisati svoje tegobe i opće stanje. Ipak, važno je naglasiti kako je opće stanje djeteta važnije je od same brojke temperature. Djeca koja su aktivna, raspoložena i bez drugih ozbiljnijih simptoma često ne zahtijevaju hitnu intervenciju. Kod novorođenčadi i dojenčadi do tri mjeseca, svaka povišena temperatura je razlog za pregled kod liječnika. Praćenje općeg stanja pomaže razlikovati kada je dovoljno promatrati dijete kod kuće, a kada je potrebna hitna medicinska pomoć”, pojašnjava.

Kako snižavati povišenu temperaturu?

Antipiretici se koriste za snižavanje povišene temperature kod djece, ali samo kada je to doista potrebno. Pedijatrica Živić kaže kako ih se preporučuje davati kada temperatura prelazi 38–38,5 °C, ako je dijete lošijeg općeg stanja ili se žali na bolove. Kod djece koja su ranije imala febrilne konvulzije, antipiretik se može primijeniti i pri nižim temperaturama, od 37,5 °C. Važno je pridržavati se adekvatne doze prema tjelesnoj težini i poštivati vremenski razmak između doza. Antipiretici se ne daju preventivno, ako dijete nema temperaturu, ne žali se na bolove i općeg je dobrog stanja.

“Najčešće pogreške roditelja uključuju davanje preniske ili previsoke doze i neadekvatno izmjenjivanje paracetamola i ibuprofena. Često je i hlađenje djeteta alkoholnim ili hladnim oblozima te strah zbog same brojke, a bez procjene općeg stanja i simptoma. Pravilna primjena antipiretika i pažljivo praćenje općeg stanja djeteta pomaže da se izbjegnu nepotrebne intervencije i osigura sigurnost mališana”, pojašnjava.

Kada potražiti stručnu pomoć?

Ako je dijete dobro, jede i pije, a temperatura se spušta antipiretikom, može se pratiti kod kuće dva do tri dana. Važno je osigurati dovoljan unos tekućine i redovito mjerenje. Ako temperatura traje dulje od tri dana, potrebno je obaviti pregled kod pedijatra. Posebna pažnja potrebna je kod novorođenčadi i dojenčadi do tri mjeseca života. Tada je svaki slučaj povišene temperature razlog za hitni pregled i vađenje laboratorijskih nalaza.

“Hitnu medicinsku pomoć potrebno je potražiti odmah ako se radi o novorođenčetu ili dojenčetu do tri mjeseca. Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti kod otežanog disanja s kašljem, osipa koji ne blijedi na pritisak, temperature praćene glavoboljom i ukočenim vratom ili povraćanja s nemogućnošću uzimanja tekućine. Potrebna je i kod pospanosti, lošeg općeg stanja djeteta i razvoja febrilnih konvulzija. Pravovremena reakcija pomaže spriječiti komplikacije i osigurati sigurnost djeteta”, zaključuje pedijatrica Živić.

Naslovna fotografija: Pexels