s
Tinejdžerice se druže
04.03.2026.

Znate li što je FOMO i zašto uzrokuje tjeskobu kod djece?

Gotovo svaki roditelj barem je jednom čuo rečenicu: “Svi idu, samo ja ne”. Iza tih nekoliko riječi često se krije puno više od obične želje za izlaskom. Pod pritiskom društvenih mreža, stalnih obavijesti i neprekidnog uspoređivanja, djeca i tinejdžeri sve češće osjećaju FOMO – strah od propuštanja (eng. Fear of Missing Out).

Ne radi se samo o prolaznom trendu. Stalno uspoređivanje s drugima može stvarati osjećaj tjeskobe i nesigurnosti, a istovremeno poticati radoznalost i želju za sudjelovanjem. Osim što može biti neugodan i iscrpljujuć, FOMO ima i svoju tamnu stranu koja ponekad ostaje neprimijećena.

Tinejdžerice se druže u parku
Pexels

Kako uočiti da strah od propuštanja počinje upravljati našim odlukama, a kada može biti motivacija? Saznajte kako prepoznati FOMO, uskladiti online i offline život te iskoristiti ga u svoju korist.

Što je FOMO?

FOMO je kratica od engleskog Fear of Missing Out, a radi se o strahu od propuštanja kojeg opisuje neugodan osjećaj. Javlja se kada pomislimo da se negdje drugdje događa nešto zabavno, važno ili posebno, a mi nismo dio toga. U središtu tog osjećaja često je uspoređivanje s drugima. Gledamo njihove objave, fotografije ili videozapise i spontano uspoređujemo svoj život s njihovima. Kad netko stalno izgleda uzbuđeno i uključen u aktivnosti, lako je zaključiti da mi nešto propuštamo.

Društvene mreže dodatno pojačavaju taj osjećaj jer neprestano prikazuju tuđe naglaske trenutaka, dok mirne, obične dijelove života nitko ne objavljuje. Taj stalni protok sadržaja često nije samo informacija. On postaje podsjetnik na to što netko drugi radi, gdje je bio i kako se zabavljao. Percepcija boljeg života negdje drugdje potiče osjećaj da bi i mi trebali biti tamo gdje nas nema.

Djeca se druže u igraonici
Pexels

Zanimljivo je da FOMO ne ovisi samo o tome koliko vremena provodimo na društvenim mrežama. Ovisi i o načinu na koji ih koristimo. Osjećaj da moramo biti uključeni u sve često nastaje kada gledamo neprestano nove sadržaje i uspoređujemo ih s vlastitim iskustvima. Tako društvene mreže postaju vrsta prozora u tuđe živote – često samo kroz njihove najuzbudljivije, najatraktivnije trenutke.

Kako FOMO utječe na djecu?

FOMO se posebno često javlja među mladima jer su u životnoj fazi u kojoj je socijalna povezanost jako važna. Kada netko vidi objave prijatelja sa zabave, koncerata ili druženja, a sam nije bio tamo, može se javiti neugodan osjećaj. Može se činiti da zaostaje ili da nije dovoljno uključen u društvo. Taj osjećaj usporedbe često je snažniji nego što mnogi misle.

Istraživanja pokazuju da FOMO može utjecati i na druge aspekte života. Na primjer, tinejdžeri koji osjećaju snažan strah od propuštanja često provode više vremena na mobilnim uređajima. Često provjeravaju aplikacije kako bi bili sigurni da su u tijeku s događanjima. Takva navika može, posljedično, poremetiti san, smanjiti koncentraciju i čak utjecati na osjećaj zadovoljstva vlastitim životom.

Tinejdžerice se druže na kauču
Pexels

FOMO nije samo privremena nelagoda. Može se povezati s osjećajem usamljenosti ili pritiskom da se stalno nešto planira kako ne bismo propustili bolje iskustvo drugih. Taj pritisak ponekad je toliko jak da i mirne trenutke, poput večeri kod kuće, doživljavamo kao propuštenu priliku.

Kako prepoznati i kontrolirati FOMO?

Prepoznati FOMO u svakodnevnom životu ponekad nije jednostavno. Može se pretvoriti u nešto drugo: potrebu za informacijama, naviku provjeravanja mobitela ili naviku uspoređivanja. Osoba koja osjeća snažan strah od propuštanja često provodi više vremena na mobitelu. Isto tako, često provjerava aplikacije kako bi bila siguran da prati sva događanja.

Jedan od načina da se smiri taj osjećaj jest postavljanje zdravijih granica u korištenju društvenih mreža. Osoba može svjesno odlučiti što želi pratiti i kada. Primjerice, može odrediti vrijeme kada neće gledati obavijesti ili provjeravati objave. Fokusiranje na stvarne trenutke, također, može pomoći. Druženje uživo, hobiji, sport ili jednostavno vrijeme bez ekrana podsjećaju koliko je važno živjeti vlastiti trenutak, a ne tuđi highlight.

Dječaci se druže u dnevnom boravku
Pexels

Ono što vidimo online često predstavlja samo najbolji dio tuđeg života, a ne cijelu priču. Normalno je ponekad osjetiti FOMO. No svjesnost o tome što se događa iza kulisa može pomoći osobi da ga manje doživljava kao prijetnju. Usmjeravanje pažnje na ono što je stvarno važno – a ne samo na ono što drugi prikazuju – može biti ključ za bolju ravnotežu između online i offline svijeta.

Naslovna fotografija: Pexels

Najnovije na kidz.hr