Crijevne viroze: 5 znakova da se dijete ne oporavlja kako bi trebalo

Povraćanje, proljev i nekoliko dana potpunog kaosa u kućnom rasporedu… Mnogi roditelji dobro znaju kako izgleda kada dijete dobije crijevnu virozu. U većini slučajeva riječ je o kratkotrajnoj infekciji koja uz dovoljno tekućine, odmor i laganu prehranu prolazi kroz nekoliko dana. No ponekad se oporavak ne odvija tako brzo kako roditelji očekuju.

Nakon što akutna faza prođe, probavni sustav ponekad treba više vremena da se potpuno vrati u ravnotežu. Crijeva mogu ostati osjetljivija, a stolica mekša nego inače. Dijete može povremeno osjetiti mučninu ili imati sporiji apetit nego prije bolesti. Takve promjene najčešće su dio prirodnog procesa oporavka organizma. Roditeljima nije uvijek lako procijeniti gdje je granica između normalnog oporavka i trenutka kada treba potražiti savjet liječnika.

Posebno zabrinjavaju situacije u kojima se probavne tegobe zadržavaju dulje od očekivanog ili se uz njih pojave novi simptomi. Upravo zato važno je znati koji su znakovi upozorenja i kada je potrebna dodatna pedijatrijska obrada. Pedijatrica dr. Helena Živić iz zagrebačke Poliklinike Helena za Kidz.hr pojašnjava kada produljeno trajanje tegoba zahtijeva dodatne pretrage te na što treba obratiti pažnju.

Kada crijevna viroza traje dulje od uobičajenog?

Crijevna viroza kod djece najčešće traje između tri i sedam dana. Tegobe kao što su mučnina, povraćanje i proljev uz odgovarajuću simptomatsku terapiju tegobe prestanu u tom periodu. Pedijatrica Živić ističe kako se ove tegobe smatraju produljenima i zahtijevaju dodatnu pedijatrijsku obradu ako traju dulje od 14 dana.

“Mekša konzistencija stolice može biti prisutna i tri do četiri tjedna. Oporavak se najčešće produljuje zbog prolazne osjetljivosti crijeva nakon infekcije i poremećenog motiliteta crijeva. Može se pojaviti i povremena mučnina zbog osjetljivosti želučane sluznice i poremećenog motiliteta želuca”, pojašnjava.

Koji simptomi upućuju na to da se ne radi samo o virozi?

Dodatna obrada pedijatra ili pedijatrijskog gastroenterologa, ističe pedijatrica Živić, potrebna je ako:

• proljev traje dulje od dva tjedna
• u stolici se pojavljuje krv ili sluz
• dijete uz probavne tegobe povremeno ima povišenu temperaturu
• proljev prati bol u trbuhu ili pojava osipa
• dijete gubi na tjelesnoj masi ili je opće stanje slabije, uz manjak energije.

Neka su djeca sklonija produljenom trajanju probavnih tegoba nakon crijevne infekcije. Veći rizik imaju djeca u kolektivima poput jaslica i vrtića, pogotovo ako se vrate dok se još nisu potpuno oporavila. Produljene probavne tegobe često se javljaju i kod djece s alergijama na određene namirnice i djece koja su nedavno uzimala antibiotike. Mogu se pojaviti i kod djece s kroničnim bolestima ili poremećajima imunološkog sustava, kod kojih je crijevna flora narušena i crijevna sluznica osjetljivija.

Kada je vrijeme za dodatne pretrage?

Kratkotrajne viroze najčešće prolaze bez posljedica na težinu, rast i mikrobiotu. Pedijatrica Živić ističe kako privremeno može doći do slabijeg napredovanja na težini ako proljev traje dulje i dijete slabije jede. Crijevna flora se većinom spontano oporavi, ali često je potreban određeni period prilagodbe prehrane te uzimanja probiotika. Dodatni su nalazi potrebni kod svakog djeteta koje od ranije ima poznatu kroničnu bolest ili poremećaj imuniteta.

“Ako tegobe traju dulje od 14 dana kod inače zdrave djece, ili postoji sumnja na bakterijsku infekciju – primjerice povišena temperatura ili prisutnost krvi u stolici – te ako dijete gubi na tjelesnoj masi, treba odmah reagirati. Važno je naglasiti da je u svakom slučaju kada je dijete lošijeg općeg stanja uz znakove dehidracije potrebno potražiti hitnu liječničku pomoć”, zaključuje.

Naslovna fotografija: Pexels