Osip koji se iznenada pojavi na dječjoj koži nakon obroka, dugotrajan kašalj bez jasnog uzroka ili učestalo kihanje mogu probuditi zabrinutost i pitanja. Kada simptomi postanu učestali, roditelji se počinju pitati radi li se o prolaznoj reakciji, osjetljivom organizmu ili mogućem znaku alergije. Neizvjesnost može biti posebno izazovna jer roditelji žele reagirati na vrijeme, ali istovremeno izbjeći nepotrebne pretrage ili pogrešne zaključke. U potrazi za odgovorima, alergološko testiranje često se nameće kao važan korak prema razumijevanju zdravstvenih tegoba djeteta.

Ipak, alergološko testiranje nije uvijek jednostavno niti se svodi na jedan pregled ili nalaz. Roditelji se, isto tako, susreću s velikom količinom informacija i različitim savjetima, što može dodatno otežati donošenje odluke. Kada je pravo vrijeme za testiranje, koje metode postoje i koliko su rezultati pouzdani, pitanja su koja zahtijevaju stručan pristup. Pritom treba razumjeti da svaki simptom ne znači nužno alergiju. Ni pozitivan nalaz ne mora automatski potvrditi stvarni zdravstveni problem. Procjena stručnjaka zato ima važnu ulogu.

Pravodobno prepoznavanje alergija može značajno utjecati na kvalitetu života djeteta. Roditeljima, pak, pruža veću sigurnost u donošenju odluka vezanih uz njegovo zdravlje. Informiranost, individualan pristup i stručna procjena pritom su iznimno važni kako bi se osigurala najbolja skrb za dijete. Dr. med. Ivana Vučemilović Šimunović, pedijatrica iz zagrebačke Poliklinike dr. Vučemilović za Kidz.hr pojašnjava kada se preporučuje alergološko testiranje, koje metode se najčešće koriste te na što roditelji trebaju obratiti posebnu pažnju.

Kako izgleda alergološko testiranje?

Kada govorimo o alergološkom testiranju, asocijacija je obično na ono kožno. Tijekom samog postupka, na kožu se nanose vrlo male količine standardiziranih i pročišćenih alergena. Pedijatrica Vučemilović Šimunović pojašnjava kako se tako izaziva i mjeri lokalna alergijska reakcija. No, dijagnostika se ne zaustavlja samo na koži. Alergije se mogu utvrditi i laboratorijskim mjerenjem razine specifičnih imunoglobulina u krvi na alergene iz hrane ili zraka. Nešto rjeđe, kada je riječ o reakcijama kasne preosjetljivosti, provodi se epikutano testiranje pomoću posebnih flastera koji se lijepe na leđa.

“Alergološko testiranje se preporuča kada liječnik, nakon pregleda na temelju simptoma, posumnja na povezanost smetnji s određenom hranom ili inhalacijskim alergenima. Testiranje na alergije se radi ako postoje simptomi alergije na koži te u probavnom ili dišnom sustavu Test može identificirati okidače alergije koji mogu pogoršati simptome same alergijske bolesti. U praksi je najzastupljeniji kožni ubodni test, odnosno PRICK test, na nutritivne i inhalacijske alergene. Popularan je jer brz, visokoosjetljiv i ekonomski pristupačan, a rezultati su vidljivi već nakon 20-ak minuta.”, pojašnjava Vučemilović Šimunović.

Ipak, dodaje pedijatrica, u nekim se situacijama u praksi preferira mjerenje ukupnih ili specifičnih protutijela iz krvi. Prvenstveno je to slučaj kod male djece koja ne mogu biti mirna tijekom kožnog testa, kod pacijenata koji zbog terapije ne smiju prekinuti uzimanje antihistaminika ili kod onih s raširenim ekcemima koji nemaju čistu kožu za testiranje. Iako je ovakva laboratorijska obrada skuplja i na rezultate se čeka nešto duže, ona pruža preciznu dijagnostiku tamo gdje kožni test nije primjenjiv.

Kada dijete može na alergološko testiranje?

Kako bi se izbjegli netočni rezultati, alergološko testiranje treba planirati u dogovoru s liječnikom. Lažno negativni nalazi mogu se javiti zbog uzimanja antihistaminika, preranog testiranja nakon reakcije, loše kvalitete alergena ili specifičnosti dječje kože. Ako je alergija ograničena samo na sluznicu ili je ubod pri testu bio preplitak, reakcija može izostati. S druge strane, rezultati mogu biti i lažno pozitivni kod senzibilizacije ako postoje antitijela, ali nema simptoma. Rezultati mogu biti lažno pozitivni i zbog dermografizma ili križne reaktivnosti, poput one između breze i jabuke.

Alergološko testiranje kod djece može se provesti već u ranoj dojenačkoj dobi, čim se pojavi opravdana sumnja na povezanost simptoma s određenim alergenom. Vučemilović Šimunović ističe kako su najčešći rani simptomi promjene na koži, prvenstveno u obliku ekcema. Uz njih se često javljaju i probavne smetnje poput povraćanja, proljeva ili pojave tragova sluzi i krvi u stolici. Također, simptom alergijske reakcije mogu biti i učestale infekcije dišnog sustava koje se stalno ponavljaju ili traju neuobičajeno dugo. U svim navedenim slučajevima indicirana je alergološka obrada kako bi se na vrijeme utvrdio točan uzrok djetetovih tegoba.

“Alergološko testiranje na hranu može se raditi već kod malog dojenčeta ako posumnajmo na povezanost simptoma i hrane. U ranoj dobi, najčešći alergeni su proteini iz kravljeg mlijeka ili jaja. Dijete se još može testirati na ribu, soju, pšenično brašno i kikiriki kao česte alergene. Na inhalacijske alergene je najbolje napraviti testiranje nakon navršene druge ili treće godine života kako bi se izbjegli lažno negativni rezultati. Senzibilizacija na te alergene nastupa nešto kasnije, između druge i pete godine”, pojašnjava pedijatrica.

Što roditelji trebaju znati prije testiranja?

Kako bi rezultati alergološkog testiranja bili što pouzdaniji, cijeli postupak potrebno je pažljivo planirati. Nakon anamneze i kliničkog pregleda slijedi priprema pacijenta, osobito za PRICK test. Koža mora biti zdrava, bez kortikosteroidnih krema, a antihistaminike je potrebno izbjegavati nekoliko dana prije testiranja. Ako kožni test nije moguće provesti ili su nalazi nejasni, alergije se mogu dodatno utvrditi analizom krvi. Testiranja su kod djece uglavnom sigurna, kaže Vučemilović Šimunović, a najčešće nuspojave uključuju blage lokalne reakcije poput crvenila i svrbeža. Ozbiljnije sistemske reakcije vrlo su rijetke.

“Kada roditelj posumnja da dijete ima alergijsku reakciju, najvažnije je da se odmah javi pedijatru. U ranoj dobi, najčešće su alergije na hranu – nakon pregleda se planira i dogovara eliminacija namirnice koja je izazvala alergijsku reakciju testiranje. Najvažnije je interpretirati nalaze alergoloških testiranja sa simptomima koje pacijent ima. Dijete može biti pozitivno na neke alergene prilikom testiranja, a da su ona samo dokaz prisutnosti protijela, ne i alergije. To znači da navedena protutijela koja su dokazana za sada ne uzrokuju alergijsku upalu. Tako da pozitivni nalazi alergološkog testiranja ne znače nužno alergiju i potrebu za eliminacijom određene namirnice iz prehrane”, zaključuje pedijatrica.

Naslovna fotografija: Pexels