Bol u trbuhu: koji simptomi su razlog za brigu?

Trbuh kod djece često skriva više od hrane koju su pojela. Tu se mogu sakriti i emocije, svakodnevne brige, čak i prvi znakovi stresa. Nekada je bol kratka i djeca se odmah vraćaju igri. No što kad bol ne prolazi? Kad nelagoda mijenja dan, raspoloženje i apetit djeteta, roditelji se pitaju je li to prolazna tegoba ili znak nečeg ozbiljnijeg.

Bolovi u trbuhu kod djece češći su nego što mislimo, a većina ih nema ozbiljan uzrok. Plinovi, grčevi, virusne infekcije ili školski stres mogu biti krivci. Ipak, ponekad bol nosi važnu poruku o tome kako se dijete osjeća. Pratiti trajanje, intenzitet i popratne simptome ključno je za prepoznavanje trenutaka kada je potrebna stručna procjena.

Razgovor o boli u trbuhu može biti izazovan. Dijete možda ne zna objasniti što osjeća ili se jednostavno ne želi otvoriti. Te situacije često otkrivaju najviše o njegovom zdravlju i osjećajima. Prim. dr. med. Alemka Jaklin Kekez, specijalist pedijatar i gastroenterolog iz zagrebačke Poliklinike Helena, za Kidz.hr pojašnjava što su najčešći uzroci bolova u trbuhu i kada roditelji trebaju obratiti posebnu pozornost.

Što znači bol u trbuhu kod djece i koliko je česta?

Ponavljajuća bol u trbuhu bez jasnog patološkog uzroka javlja se kod otprilike 30 % djece kasnije predškolske ili školske dobi. Pedijatrica Jaklin Kekez ističe kako se kod djece između četvrte i 18. godine života funkcionalna bol obično uporno javlja. Isto tako, ona se prema kriterijima javlja bar četiri dana u mjesecu kroz najmanje dva mjeseca. Dugotrajna funkcionalna bol može utjecati i na djetetov san ili školske aktivnosti.

“Dijete s funkcionalnom boli se zna žaliti na lošiji san. Ako imamo tjeskobno dijete i bol uzrokovanu stresom, trigeri utječu na teže usnivanje. No, kod funkcionalne boli nema buđenja iz sna zbog boli. Također, ona ne utječe ni na apetit. Dijete u ovom slučaju nema oslabljen apetit i ne gubi na težini. Dapače, to su znakovi upozorenja koji sugeriraju da bol možda nije funkcionalna”, pojašnjava.

Djeca koja osjećaju bol često počinju izostajati iz škole ili s aktivnosti. Na taj se način zapravo još više fiksiraju na osjećaj boli. Zapravo ih treba poticati na kretanje i aktivnosti jer odvraća misli od boli, pospješuje rad crijeva i djeluje rasterećujuće. Liječnik, roditelji, a nekada i psiholog zajedničkim snagama trebaju doprinijeti da dijete shvati da bol nije zbog bolesti. Uključivanje u aktivnosti i obaveze će, uz potporu, odagnati i osjećaj boli.

Kako prepoznati bezazlenu od ozbiljne boli?

Ako se dijete često žali na bol u trbuhu, važno je razlikovati funkcionalnu i organsku bol. Funkcionalna bol je uporna i neugodna, ali ne ugrožava fizičko zdravlje. S druge strane, organska bol signalizira da postoji stvarni medicinski uzrok ili bolest koja zahtijeva liječenje. Roditeljima je ponekad teško procijeniti je li bol ozbiljna ili prolazna.

“Neke karakteristike boli ipak sugeriraju da je bol funkcionalna. Takva je bol obično lokalizirana oko pupka, bez širenja i noćne boli. Isto tako, dijete ne zaostaje rastom i ne zaostaje u razvoju. Funkcionalnu bol često potiču tjeskoba ili stres. Zbog sigurnosti je ipak dobro posjetiti liječnika koji će procijeniti postoje li znakovi koji možda upućuju na organsku bol. Isto tako, procijenit će i postoji li potreba za daljnjom obradom, odnosno treba li posjetiti gastroenterologa”, pojašnjava Jaklin Kekez.

Za određene tipove boli ili simptome kaže se da su upozoravajući znakovi. Ako se kod djeteta pojave neki od ovih znakova, treba provjeriti radi li se o bolesti. Posebno treba obratiti pažnju kada je bol lokalizirana izvan pupka, širi se prema leđima ili budi dijete iz sna. Dodatna su upozorenja prisutna ako se uz bol javljaju smetnje gutanja, nadutost, gubitak ili slab prirast tjelesne mase, zaostajanje u rastu ili razvoju puberteta, ponavljane neobjašnjive temperature, bolovi u zglobovima, ponavljane afte u ustima, povraćanje ili proljev. U obzir treba uzeti i postojanje kroničnih bolesti probavnog trakta u obitelji. U ovim situacijama bol treba ozbiljno shvatiti i potražiti medicinsku procjenu.

Stres, emocije i podrška djetetu

Stres i emotivna osjetljivost imaju ulogu u nastanku i podržavanju funkcionalne boli kod djece. Ona bol zaista i osjećaju, odnosno ne glume ju, iako organskog uzroka nema. To su zbivanja koja se događaju na nesvjesnoj bazi i na relaciji mozak – crijevo. I neki okolišni faktori mogu tome doprinjeti. Roditeljima treba objasniti da se ne radi o bolesti.

Bol u trbuhu obično ne ostavlja dugoročne posljedice na zdravlje. Roditelje treba educirati o pravilnom postupanju u takvim situacijama. To uključuje pružanje podrške i razumijevanja djeteta. Treba ih informirati i o pravilnoj prehrani te regulaciji stolice. Preporučuje im se poticanje aktivnosti koje mogu odvratiti dijete od boli. Korisno ih je upoznati i s mogućnostima psihološke podrške te načinima kako osnažiti dijete u nošenju sa stresom.

Naslovna fotografija: Freepik