Kada govorimo o plodnosti, najčešće razmišljamo o hormonima, reproduktivnim organima, dobi i genetici. No reproduktivno zdravlje puno je šira priča. Na sposobnost začeća mogu utjecati i metaboličko zdravlje, tjelesna težina, inzulinska osjetljivost, hormonalna ravnoteža… Kao i brojni čimbenici koji djeluju prije samog trenutka začeća. I pritom se pitanje ne odnosi samo na žene. Prekomjerna tjelesna težina može biti povezana s reproduktivnim zdravljem i muškaraca i žena, a njezin utjecaj ne završava trenutkom trudnoće.

Još je zanimljivije pitanje što se događa nakon začeća. Može li metaboličko stanje roditelja utjecati na razvoj djeteta? Koliko je ono što kasnije povezujemo s pretilošću određeno genima, a koliko okolišem i uvjetima u kojima se dijete razvija? I može li se dio sklonosti metaboličkim bolestima oblikovati još tijekom trudnoće? O tome će se razgovarati na panel-diskusiji Debljina i plodnost: Nasljeđujemo li više od gena? u sklopu Stručnog skupa reproduktivne medicine, postpartuma i pedijatrije NeoFem, koji će se održati 17. listopada u hotelu The Westin Zagreb.

Može li tjelesna težina utjecati na plodnost?

Plodnost nije izolirana funkcija reproduktivnog sustava. Povezana je s cijelim organizmom, a metaboličko zdravlje pritom ima važnu ulogu. Kod žena prekomjerna tjelesna težina može biti povezana s hormonalnim promjenama i poremećajima ovulacije, dok se kod muškaraca istražuju povezanosti između debljine, hormonalne ravnoteže i kvalitete spermija. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, pretilost je jedan od životnih čimbenika povezanih s većom vjerojatnošću neplodnosti i kod žena i kod muškaraca.

Istovremeno, plodnost nije moguće svesti na broj na vagi. Tjelesna težina samo je jedan od čimbenika reproduktivnog zdravlja, a individualna situacija može biti vrlo različita. Zato će panel otvoriti pitanje kako u kliničkoj praksi promatrati metaboličko zdravlje pacijenta koji planira trudnoću, bez pojednostavljivanja složenog odnosa između tjelesne težine, hormona, metabolizma i reproduktivne funkcije.

Što se događa kada trudnoća počne?

Pitanje postaje još složenije kada do trudnoće dođe. Prekomjerna tjelesna težina i pretilost tijekom trudnoće povezane su s većim rizikom za niz komplikacija, među kojima su gestacijski dijabetes, preeklampsija i carski rez. Istovremeno, metaboličko stanje majke može utjecati na razvoj fetusa i njegovo kasnije zdravlje. Zato se sve više govori o razdoblju prije začeća i tijekom trudnoće kao važnim razdobljima za dugoročno zdravlje djeteta.

Istraživanja razvojnih početaka zdravlja i bolesti proučavaju kako prehrana, metabolizam, gestacijski dijabetes i pretilost majke mogu biti povezani s kasnijim rizikom od pretilosti i metaboličkih bolesti kod djeteta. To ipak ne znači da se zdravstveni ishodi djeteta mogu unaprijed odrediti na temelju tjelesne težine majke. Naprotiv, istraživanja pokazuju da je riječ o složenoj kombinaciji genetskih, metaboličkih, okolišnih i životnih čimbenika. Znanstvenici pak još uvijek istražuju koliko pojedini mehanizmi izravno uzrokuju određene ishode.

Nasljeđujemo li sklonost debljini samo genima?

Upravo je to jedno od ključnih pitanja ove panel-diskusije. Genetika svakako ima važnu ulogu u određivanju sklonosti određenim metaboličkim karakteristikama. No ono što dijete dobiva od roditelja nije samo genetski materijal. Na njegov razvoj mogu utjecati i intrauterini okoliš, funkcija posteljice, hormonsko i metaboličko stanje majke, prehrana, gestacijski dijabetes te kasniji okolišni čimbenici.

Posebno zanimljivo područje istraživanja predstavlja epigenetika – proučavanje promjena koje utječu na aktivnost gena, bez promjene same DNA sekvence. Studije su pronašle povezanost između BMI-ja majke prije trudnoće i određenih epigenetskih oznaka kod potomaka. Znanstvena literatura istovremeno upozorava da te povezanosti nije uvijek moguće jednostavno tumačiti kao izravni uzročno-posljedični učinak. Genetski i životni čimbenici mogu imati važnu ulogu. Zato se ne radi samo o genetici, nego o tome kako se zdravlje jedne generacije može povezivati sa zdravljem sljedeće generacije.

Od reproduktivne medicine do pedijatrije

Ono što ovu panel-diskusiju čini posebno zanimljivom jest činjenica da će se tema promatrati iz više medicinskih perspektiva. Reproduktivno zdravlje, endokrinologija i pedijatrija ovdje se prirodno nadovezuju jedna na drugu – od planiranja trudnoće i liječenja neplodnosti, preko trudnoće i razvoja fetusa, sve do zdravlja djeteta. Panel će moderirati dr. Ivan Bolanča.

U raspravi će mu se pridružiti dr. Dinka Pavičić Baldani, dr. Davorka Herman Mahečić, dr. Giovana Armano te dr. Tatjana Lesar. Njihove različite specijalizacije omogućit će da se tema sagleda kroz cijeli put – od reproduktivnog zdravlja roditelja, preko trudnoće i metaboličkog okruženja u kojem se razvija fetus, do dugoročnog zdravlja djeteta.

Može li zdravlje jedne generacije oblikovati sljedeću?

Pitanje debljine i plodnosti zato je puno šire od pitanja tjelesne težine. Ono otvara raspravu o tome koliko je reproduktivno zdravlje povezano s ukupnim metaboličkim zdravljem, što se događa kada žena s prekomjernom tjelesnom težinom zatrudni i koliko rano zapravo počinje oblikovanje budućeg zdravlja djeteta. Znanost sve jasnije pokazuje da razdoblje prije začeća, trudnoća i rani život predstavljaju važne faze u kojima se mogu oblikovati kasniji zdravstveni ishodi.

Istovremeno, brojna pitanja još nemaju konačne odgovore, posebno kada je riječ o tome koliko su pojedini učinci posljedica izravnog intrauterinog djelovanja, a koliko genetike i zajedničkog okoliša obitelji. Zato naslov Debljina i plodnost: Nasljeđujemo li više od gena? otvara prostor za razgovor koji nadilazi jednostavne podjele na genetiku i životni stil. Jer između gena i onoga što vidimo kao zdravstveni ishod postoji cijeli niz međusobno povezanih procesa – od hormona i metabolizma do trudnoće, okoliša i ranog razvoja.

Stručni skup NeoFem okuplja različite perspektive reproduktivnog i obiteljskog zdravlja

Stručni skup reproduktivne medicine, postpartuma i pedijatrije NeoFem održat će se 17. listopada 2026. u hotelu The Westin Zagreb, a program donosi predavanja i panel-diskusije posvećene temama koje povezuju reproduktivnu medicinu, trudnoću, postpartum i pedijatriju. Cjeloviti program možete pogledati na linku, a ulaznice su dostupne putem sustava Entrio.

Panel-diskusija Debljina i plodnost: Nasljeđujemo li više od gena? otvorit će pitanje koje se nalazi upravo na sjecištu tih područja – gdje završava utjecaj genetike, gdje počinje utjecaj okoliša i koliko rano možemo djelovati na zdravlje budućih generacija?

Stručni skup je kategoriziran i bodovan od strane Hrvatske liječničke komore

Kategorija TMI: Domaći simpozij

Aktivni sudionici dobit će 9 bodova, a pasivni sudionici 7 bodova.

Skup je bodovan od strane Hrvatske ljekarničke komore.

Sudionici će dobiti 3 boda.

NAPOMENA: Ulaz na stručni skup je kontroliran i omogućen isključivo liječnicima, farmaceutima, primaljama, patronažnim sestrama, nutricionistima te drugim osobama čija je profesionalna djelatnost povezana s tematikom stručnog skupa.