Je li geliranje noktiju sigurno za tinejdžerice? Pitali smo dermatologinju!

Briga o izgledu je mnogim tinejdžericama postala važan dio svakodnevice, ne samo nešto čime se bave u posebnim prilikama. Između školskih obaveza i druženja, pronalaze vrijeme i trenutke za male rituale uljepšavanja. Društvene mreže dodatno su ubrzale širenje trendova pa su uredni, dugi i sjajni nokti postali svojevrsni standard. Fotografije ruku s pažljivo oblikovanim noktima uklapaju se u digitalni svijet u kojem detalji često čine razliku.

Istovremeno, roditelji se nalaze pred novim pitanjima. Gdje povući granicu između bezazlenog eksperimentiranja s izgledom i navika koje mogu imati dugoročnije posljedice? Škola, učenje i izvannastavne aktivnosti već zauzimaju veći dio dana. Kad se tome pridoda i briga o izgledu, poput geliranja noktiju, organizacija vremena postaje izazov. Kada se takvi tretmani uklapaju – prije ili nakon škole ili vikendom – i koliko zapravo utječu na svakodnevicu tinejdžerica?

Pritom je važno ne donositi zaključke isključivo na temelju trendova ili površnih dojmova. Iza estetskih odluka često se kriju i zdravstveni aspekti o kojima se rjeđe govori. Oni mogu biti ključni za donošenje informirane odluke. Izv. prof. dr. sc. Marija Buljan, dermatologinja iz zagrebačkog KBC-a Sestre milosrdnice, za Kidz.hr pojašnjava koliko je geliranje noktiju sigurno i na što posebno treba obratiti pozornost.

Koliko je geliranje noktiju sigurno?

Kada se izvodi pažljivo i uz primjenu kvalitetnih proizvoda, geliranje noktiju u pravilu je siguran kozmetički postupak. Dermatologinja Buljan ističe kako sam gel ne bi trebao trajno oštetiti prirodni nokat. Gel se nanosi na njegovu površinu i ne prodire u dublje slojeve. Ipak, važno je naglasiti da sigurnost uvelike ovisi o načinu pripreme nokta, pravilnoj aplikaciji i najvažnije, pravilnom uklanjanju gela. Problemi se najčešće javljaju kada se nokat pretjerano stanjuje turpijanjem te kad se gel nasilno skida. Ponekad se problemi javljaju i kao posljedica kontakta gelirajućih proizvoda s kožom oko nokta.

“I nepravilna primjena UV ili LED lampi, isto tako, može iritirati kožu. U većini slučajeva, ipak, geliranje noktiju ne uzrokuje trajna oštećenja. Prirodni nokti rastu iz korijena pa eventualne promjene na površini nokatne ploče s vremenom izrastu. Međutim, dugotrajno i učestalo geliranje može privremeno oslabiti nokte, osobito ako se materijal često uklanja turpijanjem ili čupanjem. Tada nokti mogu postati tanji, osjetljiviji i skloniji pucanju. Zato se preporučuju povremene stanke od barem nekoliko tjedana između tretmana. Nokti se tako oporavljaju, a eventualne promjene mogu se uočiti na vrijeme”, pojašnjava.

Koje su najčešće posljedice?

Najčešće posljedice koje se vide kod osoba koje geliraju nokte uključuju stanjivanje nokatne ploče, kao i suhoća i lomljivost noktiju. Navedene promjene obično nisu posljedica samog gela, nego ponavljanog turpijanja i agresivnog uklanjanja gelirajućeg materijala. Osim toga, ponekad se viđaju i alergijske reakcije na sastojke u gelovima ili lakovima. One se mogu očitovati crvenilom, svrbežom, oticanjem ili perutanjem kože oko noktiju. Ponekad se javljaju i bakterijske i(li) gljivične infekcije nokta i okolnog područja.

“Obično se to događa ako se gel počne odvajati od prirodnog nokta pa između slojeva zaostaje vlaga i nečistoće. Nakon geliranja važno je obratiti pažnju na neke od mogućih znakova upozorenja. Obično je to bolnost ili osjetljivost nokta, crvenilo i svrbež kože oko nokta te oticanje ili pojava sitnih mjehurića. Treba pripaziti i na promjene na samom noktu – primjerice zelenkaste ili tamne mrlje, odvajanje nokta od ležišta ili izrazito stanjivanje ploče nokta. Ove promjene mogu upućivati na infekciju, alergijsku reakciju ili oštećenje nokta. Tada je svakako potrebno pažljivo ukloniti gel i potražiti savjet dermatologa”, ističe Buljan.

Kad se geliranje noktiju ne preporučuje?

Razlika između kućnog i profesionalnog geliranja noktiju može biti značajna, ponajprije zbog iskustva i znanja osobe koja izvodi postupak. U profesionalnim salonima tehničari su obučeni za pravilnu pripremu nokta, kontrolu količine proizvoda i sigurno uklanjanje gela. Kod kućnih se setova, pojašnjava Buljan, geliranje često izvodi pogrešnom tehnikom. To, primjerice, može biti pretjerano turpijanje nokta gdje često dolazi do kontakta gela s kožom ili do nepravilnog uklanjanja materijala. Ipak, to ne znači da su kućni setovi nužno opasni – ali zahtijevaju pažljivo praćenje uputa i određenu razinu vještine.

Ponekad je razlog za geliranje nezadovoljstvo izgledom prirodne nokatne ploče. Ono se ne preporučuje osobama koje imaju aktivne infekcije noktiju ili kože oko noktiju. Ne preporučuje se ni osobama koje su alergične na akrilate, sastojke koji se često nalaze u gelovima i trajnim lakovima. Osobe s vrlo oštećenim, tankim ili već odvojenim noktima trebale bi najprije dopustiti noktima da se oporave prije novih kozmetičkih tretmana.

“Promjene na noktima ne moraju biti posljedica samo različitih trauma – pretjeranog močenja noktiju, korištenja agresivnih kozmetičkih proizvoda te agresivnog manikiranja – ili infekcija. Mogu biti i posljedica nedostatka važnih nutrijenata (željezo, cink, selen, vitamini A i C…) ili brojnih internističkih bolesti (poremećaj rada štitnjače, pluća, bubrega ili jetre). Promjene se mogu pojaviti i u sklopu različitih dermatoloških bolesti (psorijaza, lichen planus, alopecija i druge)”, zaključuje dermatologinja.

Naslovna fotografija: Freepik