Planiranje trudnoće uz pomoć postupaka medicinski pomognute oplodnje podrazumijeva niz odluka koje se donose u skladu s medicinskim mogućnostima, ali i željama i očekivanjima para. Jedno od važnih pitanja pritom je koliko je jajnih stanica poželjno prikupiti tijekom stimulacije jajnika i kako taj broj povezati s dobi žene, kvalitetom jajnih stanica i planovima za budućnost.

Naime, cilj liječenja je odabrati pristup koji odgovara individualnim okolnostima i reproduktivnim ciljevima. Pritom važnu ulogu imaju i otvoren razgovor između liječnika i para te zajedničko razumijevanje mogućih ishoda postupka.

O tim će pitanjima govoriti doc. prim. dr. sc. Ivan Bolanča, ginekolog i uži specijalist humane reprodukcije, na predavanju brenda Ferring pod nazivom Individualizirana stimulacija u planiranju obitelji: koliko oocita trebamo danas za obitelj sutra? Predavanje će se održati na Stručnom skupu reproduktivne medicine, postpartuma i pedijatrije NeoFem, koji će se održati 17. listopada 2026. u hotelu The Westin Zagreb.

Zašto je važan broj prikupljenih jajnih stanica?

U postupcima medicinski pomognute oplodnje stimulacija jajnika usmjerena je na razvoj folikula i prikupljanje jajnih stanica koje se mogu upotrijebiti u daljnjim koracima liječenja. No, odluka o poželjnom broju jajnih stanica ne može se donositi neovisno o drugim čimbenicima. Među njima je posebno važna dob žene.

“Kada govorimo o poželjnom broju oocita koji želimo prikupiti, tu, naravno, moramo uračunati i dob žene. Kao što smo rekli i kao što se zna, uznapredovala dob zahtijeva veći broj jajnih stanica da bi se kompenzirala ta aneuploidija, odnosno nešto niža kvaliteta jajnih stanica”, objašnjava doc. prim. dr. sc. Ivan Bolanča.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli KIDZ.HR (@kidz.hr)

Dob žene tako je jedan od čimbenika koji se uzimaju u obzir pri planiranju stimulacije. Istodobno, broj prikupljenih jajnih stanica nije cilj sam po sebi, nego dio šire procjene koja uključuje individualne karakteristike pacijentice i plan liječenja.

Više jajnih stanica ne znači nužno i bolji pristup

U razgovoru o stimulaciji jajnika lako se može stvoriti dojam da je veći broj prikupljenih jajnih stanica uvijek poželjan. Međutim, kako ističe Bolanča, takav zaključak ne uzima u obzir sve okolnosti s kojima se parovi susreću tijekom liječenja.

“Opet, to ne znači, to nije poruka, što više, to bolje. Dakle, mi imamo parove koji žele imati jedno dijete, u tom slučaju pitanje je da li nam treba veliki broj stanica i veliki broj embrija koji onda opterećuju sustav”, pojašnjava ginekolog.

Broj jajnih stanica potrebno je promatrati u kontekstu ciljeva liječenja, ne kao izolirani pokazatelj uspješnosti. Planiranje postupka pritom uključuje i razgovor o tome koliko djece par želi imati te kakve mogućnosti i ograničenja postoje s obzirom na medicinsku situaciju.

Kada suvremeni postupci ne odgovaraju očekivanjima svih parova?

Razvoj reproduktivne medicine omogućio je primjenu različitih postupaka koji mogu olakšati planiranje obitelji, uključujući krioprezervaciju embrija. Ipak, mogućnost primjene određenog postupka ne znači da je on jednako prihvatljiv svim parovima.

“S treće strane, postoji jedan veliki broj parova kojima, nešto što mi danas smatramo suvremenim postupcima, dakle krioprezervacija embrija, nije im dobar ishod”, kaže Bolanča.

Ova perspektiva otvara pitanje koje nadilazi sam medicinski postupak: kako uskladiti dostupne mogućnosti liječenja s očekivanjima, vrijednostima i osobnim okolnostima para. Za neke parove određeni postupci mogu biti prihvatljivi, dok drugi imaju drukčije prioritete ili razloge zbog kojih ih ne žele primijeniti. Zato planiranje liječenja zahtijeva razumijevanje i medicinskih mogućnosti i individualnih stavova, uz jasno objašnjenje onoga što je moguće, ali i onoga što nije moguće predvidjeti ili zajamčiti.

Otvoren razgovor između liječnika i para kao temelj planiranja

Prije početka postupka važno je razgovarati o prognozama, mogućim ishodima i očekivanjima. Takav razgovor pomaže liječniku i paru da zajedno razmotre mogućnosti i postave realne ciljeve liječenja.

“Treba razgovarati na početku vrlo otvoreno, znači s naše strane otvoreno o tome kakve su prognoze, a sa strane para otvoreno o tome kakva su njihova očekivanja, što su njihovi poželjni ishodi, što nisu poželjni ishodi”, pojašnjava ginekolog. Pritom naglašava da individualizirani pristup ne znači da se svaki dio postupka može prilagoditi isključivo željama para. Medicinske mogućnosti i ograničenja i dalje određuju okvir unutar kojeg se donose odluke.

“Prema tome, naravno, da sada ne bude poruka da mi možemo sve krojiti prema željama – ne možemo, ali ipak na neki način možemo usmjeravati cijelu priču ovisno o tome – i o dobi, i o željama parova koliko djece, o nekim svjetonazorskim pitanjima koji ih muče. Dakle, sve to treba staviti na stol na početku kako bismo napravili nekakav plan”, dodaje.

Biologija se ne mijenja jednako brzo kao društvena očekivanja

Odluke o planiranju obitelji danas se donose u drukčijim društvenim okolnostima nego ranije. Promjene životnih navika i načina života utječu i na to kada pojedinci i parovi odlučuju postati roditelji. Ipak, biološke karakteristike reproduktivnog zdravlja ostaju važne pri procjeni mogućnosti i planiranju liječenja.

“Možemo reći, vremena se mijenjaju, dakle. Odnosno, sociologija se promijenila svima nama, ali biologija je nama ostala zapravo ista i to treba imati na umu”, kaže Bolanča.

Zato treba razgovarati o reproduktivnim mogućnostima. Individualizirani pristup znači prilagodbu terapije, ali i sagledavanje šire slike: dobi žene, planova za obitelj, medicinskih okolnosti i očekivanja koja par ima od postupka. Predavanje brenda Ferring na skupu NeoFem otvorit će prostor za razmatranje tih pitanja iz perspektive humane reprodukcije, s naglaskom na planiranje stimulacije i promišljanje o tome kako današnje odluke mogu utjecati na buduće mogućnosti stvaranja obitelji.

Program stručnog skupa NeoFem

Stručni skup reproduktivne medicine, postpartuma i pedijatrije NeoFem održat će se 17. listopada 2026. u hotelu The Westin Zagreb. Program okuplja stručna predavanja i panel-diskusije posvećene aktualnim temama reproduktivne medicine, trudnoće, postpartuma i pedijatrije.

Cjeloviti program stručnog skupa možete pogledati OVDJE, a ulaznice su dostupne putem sustava Entrio.

Stručni skup NeoFem bodovan je od strane stručnih komora

Stručni skup kategoriziran je i bodovan od Hrvatske liječničke komore. Aktivni sudionici ostvaruju 9 bodova, dok pasivni sudionici ostvaruju 7 bodova.

Skup je bodovan i od strane Hrvatske ljekarničke komore, a sudionici ostvaruju 3 boda.

Ulaz na stručni skup kontroliran je i omogućen isključivo liječnicima, farmaceutima, primaljama, patronažnim sestrama, nutricionistima te drugim osobama čija je profesionalna djelatnost povezana s tematikom stručnog skupa.