Intolerancija laktoze – kad se javlja?

Što učiniti kada omiljeno mlijeko vašeg djeteta počne izazivati nadutost i bol u trbuhu? Ovi simptomi obično upućuju na intoleranciju laktoze. Posljedica ovih simptoma su obično proljev, grčevi i promjena apetita, a dugotrajna nepravilna prehrane može utjecati na zdravlje i rast djeteta.

Ispravna dijagnoza i pravilno vođenje prehrane ključni su za očuvanje zdravlja i dobrobiti djeteta. Na pitanja kako prepoznati intoleranciju i što poduzeti nam je odgovorila prim. Alemka Jaklin Kekez, specijalist pedijatrije i uži specijalist gastroenterologijeiz zagrebačkePoliklinike Helena.

Što je intolerancija laktoze i kako nastaje?

Intolerancija laktoze, kako kaže prim. Alemka Jaklin Kekez, označava stanje u kojem je premalo enzima laktaze koji ima ulogu u razgradnji mliječnog šećera (laktoze) u probavnom traktu na galaktozu i glukozu.

“U stanju bez razgrađivanja, laktoza ne može iz crijeva ući u krv. Zbog toga zaostala, nerazgrađena laktoza navlači dodatnu tekućinu u crijevo i utječe na pojačano stvaranje plinova. Tako su glavni simptomi intolerancije laktoze nadutost, vjetrovi, bolovi u trbuhu i proljev”, pojašnjava.

Intolerancija laktoze je znatno rjeđa kod djece, dodaje prim. Jaklin Kekez, nego u starijoj životnoj dobi.

“S obzirom da je uloga laktoze u ranoj dobi posebno važna, priroda je uredila da je majčino mlijeko najbogatije laktozom. Kod dojenčadi i male djece, količina enzima je takva da se laktoza dobro probavlja. Poznatno je da se enzim laktaza stvara već u maternici, a aktivnost raste prema rođenju i još se pojačava sa uspostavom dojenja”, pojašnjava.

Prirođeni manjak i intolerancija laktoze

Laktoza je kod dojenčadi i male djece važna za dugoročno zdravlje, pojašnjava prim. Jaklin Kekez, jer pomaže uspostavljanje ravnoteže crijevnih bakterija i jača prirodnu zaštitu probavnog sustava. Osim toga, nakon što se razgradi u probavnom traktu, laktoza postaje važan izvor energije za mozak te sudjeluje u razvoju ovojnica živčanog sustava. Prim. Jaklin Kekez dodaje i kako je prirođeni manjak laktoze iznimno rijedak slučaj.

“U tom slučaju, enzima laktaze nedostaje od rođenja i već u novorđenačkoj dobi kod prehrane majčinim i adaptiranim mlijekom kreću jaki proljevi. Ovaj poremećaj nije svojstven našem podneblju – više se javlja u sjevernoeuropskim zemljama. Dijagnoza se lagano postavlja jer davanjem adaptiranog mlijeka bez laktoze sve prestaje. Isto se može i genetski potvrditi”, pojašnjava prim. Jaklin Kekez.

Intolerancija laktoze najčešće se javlja nakon prve godine života, ističe prim. Jaklin Kekez, kada se kod dijela ljudi značajno smanjuje aktivnost enzima laktaze.

“Aktivnost laktaze se uobičajeno smanjuje iza prve godine života i kod ljudi i kod drugih sisavaca, a varijante u genu za laktazu određuju koliko će to smanjenje biti. Osoba s intolerancijom obično imaju grčeve i/ili nadutost i proljevaste stolice nakon konzumacije kravljeg mlijeka, dok dobro podnose fermentirane i druge mliječne proizvode u kojima nema puno laktoze”, pojašnjava.

Kod male djece češća je sekundarna intolerancija, dodaje prim. Jaklin Kekez, koja se razvija kada su crijevne resice oštećene, primjerice nakon infekcija ili kod kroničnih bolesti poput celijakije. U slučajevima intolerancije nakon infektivnih proljeva privremeno izbjegavanje laktoze obično smiruje simptome i oporavlja se probavni sustav, pa se laktoza iza toga može vratiti u prehranu tj. intolerancija prestaje.

Kada posumnjati na druge probleme i kako postaviti dijagnozu?

Kad se radi o djeci, dodaje prim. Jaklin Kekez, važno je voditi računa o tome da intolerancija laktoze možda nije primarna. Ako postoje simptomi poput stagniranja na težini ili mršavljenja, dijete treba uputiti pedijatru ili dječjem gastroenterologu da se ne propusti neka bolest probavnog trakta. Dokazivanje intolerancije laktoze kod starijh se može raditi takozvanim laktoza tolerans testom. Iznimno se mogu tražiti genetske mutacije, ali u pravilu to nije potrebno.  

Intoleranciju laktoze se, prema prim. Jaklin Kekez, treba razlikovati od alergije na kravlje mlijeko. Alergija je, za razliku od intolerancije, češća u ranoj dobi djeteta, a nastaje zbog imunološke reakcije na protein kravljeg mlijeka. Isto tako, zbog oštećenja crijeva i malih crijevnih resica radi alergije može nekada sekundarno nastati i intolerancija laktoze.

Preporuke za djecu s intolerancijom laktoze

Kod  djece s intolerancijom laktoze, prim. Jaklin Kekez preporuča da se konzumira mlijeko bez laktoze, a mliječni proizvodi normalno.

“Djeca iza dojenačke dobi također trebaju mliječno, no u znatno manjoj količini nego ranije, poželjno je 2-3 dcl mlijeka ili mliječnog prije svega radi zadovoljenja potreba za kalcijem. Stoga je bitno da se djeci koja ne podnose laktozu ne ukine mliječno u potupnosti, tim više što se fermentirani mliječni proizvodi mogu jesti”, zaključuje.

Naslovna fotografija: Pexels