Bebin prvi osmijeh zasigurno pripada najposebnijim trenucima. Nakon gledanja njezinih izraza lica i pokušavanja svega što vam padne na pamet kako biste izmamili barem mali osmijeh, jednog dana iznenada začujete kratki hihot, veseli kikot ili pravi dječji smijeh. I premda ćete možda imati osjećaj da ste taj trenutak čekali cijelu vječnost, smijanje je dio šireg procesa u kojem beba postupno uči komunicirati, povezivati se s ljudima oko sebe i pokazivati što joj je zabavno i ugodno. Prvi osmijeh obično se pojavljuje ranije, oko drugog mjeseca života, dok se prvi pravi smijeh najčešće javlja nešto kasnije.
Pexels
Ako nestrpljivo čekate taj slatki zvuk, vjerojatno ste već isprobali razne grimase, smiješne glasove, škakljanje i igre skrivanja. Neke će bebe na takve pokušaje reagirati vrlo brzo, dok će drugima trebati malo više vremena. Prvi smijeh često nije potpuno predvidljiv – ono što je bebi danas urnebesno sutra možda uopće neće biti zanimljivo. Najvažnije je znati da se bebe razvijaju različitim tempom i da postoji prilično širok raspon onoga što se smatra uobičajenim. Ipak, postoje određene razvojne faze koje vam mogu pomoći da znate što možete očekivati tijekom prvih mjeseci.
Pexels
Kada se bebe počinju smijati?
Već oko drugog mjeseca roditelji primjećuju prve osmijehe. Beba tada sve više reagira na vaše lice, glas i prisutnost. Počinje iprepoznavati poznate osobe i uključuje se u razgovore kroz pogled, osmijeh i glasanje. To je važan korak prema smijanju jer beba postupno otkriva da svojim ponašanjem može izazvati reakciju druge osobe. Umjesto da samo promatra svijet oko sebe, počinje aktivno sudjelovati u interakciji. Možda ćete primijetiti da vam se smiješi kada joj se približite. Da se posebno razveseli poznatom glasu ili da se umiri i odgovara kada joj govorite.
Pexels
Prvi pravi hihot ili smijeh najčešće se pojavljuje između četvrtog i šestog mjeseca života. Oko četvrtog mjeseca neke će bebe početi ispuštati prve kratke zvukove smijeha, osobito kada im roditelj napravi smiješnu grimasu, proizvede neobičan zvuk ili ih nježno škaklja. Do šestog mjeseca mnoge bebe već se smiju puno glasnije i češće, a njihova će reakcija biti sve jasnija. Važno je ipak imati na umu da nema točnog dana kada se beba mora početi smijati. Neka djeca prvi put prasnu u smijeh nešto ranije, neka kasnije, a razlika od nekoliko tjedana sama po sebi najčešće nije razlog za zabrinutost.
Pexels
Kako potaknuti bebu na prvi smijeh?
Ako jedva čekate čuti prvi bebin smijeh, dobra vijest je da ne trebate nikakve posebne igračke ni komplicirane aktivnosti. Bebe najviše vole ono što im je već poznato – vaš glas, lice, dodir i pažnju. Probajte napraviti smiješnu grimasu, govoriti visokim i razigranim glasom, proizvoditi neobične zvukove, puhati mjehuriće ustima ili nježno puhati po bebinom trbuščiću. Možete pokušati i s igrom ku-ku, u kojoj na trenutak sakrijete lice pa se ponovno pojavite. Element iznenađenja je često bebama posebno zabavan. Ako se nasmije ili uzbudi, ponovite igru, ali nemojte forsirati ako izgubi interes.
Pexels
Škakljanje također može izmamiti smijeh, ali s njim treba biti nježan. Lagani dodiri po trbuščiću ili stopalima nekim su bebama vrlo zabavni, dok druge na takvu stimulaciju neće reagirati. Možete pokušati i glumiti da ćete pojesti bebine nožice ili ručice, praviti smiješne zvukove dok je presvlačite ili zajedno plesati uz pjesmicu. Ne brinite ako nešto što je jučer izazvalo salve smijeha danas više ne djeluje – bebe se brzo mijenjaju i njihovi interesi također. Najvažnije je da je igra ugodna i da pratite njezine reakcije. Ako okreće glavu, postaje nervozna ili djeluje umorno, vrijeme je za predah.
Što se događa prije prvog pravog smijeha?
Iako se roditeljima ponekad čini da se novorođenče smije već od prvih dana, rani osmijesi uglavnom nisu isto što i društveni osmijeh koji se pojavljuje nekoliko tjedana kasnije. Novorođenče najveći dio vremena provodi upoznajući svijet kroz vid, sluh, dodir, miris i okus. Prepoznaje poznate glasove i postupno uči povezivati ono što čuje i vidi s osobama koje se o njemu brinu. U prvim tjednima komunikacija se najvećim dijelom svodi na plač, no vrlo brzo počinju se pojavljivati i drugi zvukovi, pokreti i izrazi lica.
Pexels
Između prvog i drugog mjeseca beba sve više promatra lica oko sebe i počinje oponašati jednostavne izraze. Ako joj se približite, nasmiješite i isplazite jezik, možda će pokušati učiniti isto. Oko drugog mjeseca možete očekivati sve više osmijeha i glasanja, osobito kada je beba odmorna, sita i zainteresirana za komunikaciju. Tijekom trećeg i četvrtog mjeseca te male interakcije postaju sve izraženije. Beba će vam se nasmiješiti, vi ćete joj uzvratiti, ona će se ponovno oglasiti. I tako nastaje jedan od prvih pravih razgovora između roditelja i djeteta.
Kada se treba zabrinuti ako se beba ne smije?
Svaka beba ima svoj ritam razvoja i nije dobro uspoređivati je s drugom djecom iste dobi. Neke su bebe vrlo izražajne i rano počinju glasno pokazivati oduševljenje, dok su druge ozbiljnije, mirnije i treba im više vremena da pokažu reakcije poput smijeha. Zato izostanak smijeha točno u četvrtom ili petom mjesecu ne znači automatski da postoji problem. Važnije je promatrati cjelokupan razvoj – reagira li beba na vas, ostvaruje li kontakt pogledom, smiješi li se, proizvodi li različite zvukove i pokazuje li interes za ljude i okolinu.
Pexels
Ipak, ako se beba približava šestom mjesecu, a još se uopće ne smije ili primjećujete i druge znakove koji vas brinu, dobro je o tome razgovarati s pedijatrom. Liječnik može procijeniti razvoj vašeg djeteta i, ako je potrebno, predložiti dodatnu procjenu. Razgovor s pedijatrom ne znači da je nužno riječ o razvojnom problemu – upravo suprotno, omogućuje da se eventualne poteškoće prepoznaju na vrijeme. U međuvremenu, pokušajte ne pretvoriti prvi smijeh u rok koji morate dočekati. Najljepši trenuci često se dogode upravo onda kada ih najmanje očekujete.
Ove web stranice koriste internetske kolačiće kako bi vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Functional
Always active
The technical storage or access is strictly necessary for the legitimate purpose of enabling the use of a specific service explicitly requested by the subscriber or user, or for the sole purpose of carrying out the transmission of a communication over an electronic communications network.
Preferences
The technical storage or access is necessary for the legitimate purpose of storing preferences that are not requested by the subscriber or user.
Statistics
The technical storage or access that is used exclusively for statistical purposes.The technical storage or access that is used exclusively for anonymous statistical purposes. Without a subpoena, voluntary compliance on the part of your Internet Service Provider, or additional records from a third party, information stored or retrieved for this purpose alone cannot usually be used to identify you.
Marketing
The technical storage or access is required to create user profiles to send advertising, or to track the user on a website or across several websites for similar marketing purposes.