Kada bebe počinju prepoznavati i pamtiti ljude?

Ako ste se ikada zapitali prepoznaje li vas vaša beba ili joj je svaki susret s vama kao prvi, odgovor bi vas mogao iznenaditi. Bebe počinju pamtiti puno ranije nego što možemo zamisliti, samo što njihovo pamćenje ne funkcionira na isti kao i pamćenje odraslih. U prvim mjesecima života beba uglavnom pamti vrlo kratko. Ipak, već tada može povezivati poznata lica, glasove, mirise i predmete s iskustvima koja je već doživjela. Kako njezin mozak sazrijeva, tako se brzo razvija i sposobnost prepoznavanja ljudi i događaja.

Zato beba može reagirati drugačije kada ugleda mamu, tatu ili neku drugu osobu koju često viđa. Poznato lice može izmamiti osmijeh, glas može privući pažnju, a omiljena igračka može biti prepoznata i nakon određenog vremena. To još uvijek nisu uspomene kakve će dijete imati nekoliko godina kasnije. Riječ je o ranim oblicima pamćenja koji se tijekom prve godine života vrlo brzo razvijaju. I dok roditelji možda čeznu za odgovorom na pitanje hoće li ih dijete jednog dana pamtiti iz tog najranijeg razdoblja, znanstvenici razlikuju nekoliko vrsta pamćenja. Prepoznavanje poznate osobe nije isto što i kasnije sjećanje na određeni događaj.

Beba vas može prepoznati ranije nego što mislite

Novorođenčad još nema razvijen vid kao starija djeca. Ipak, lice joj može postati poznato vrlo brzo. Beba može prepoznati mamino lice do otprilike trećeg mjeseca. No, mamu može prepoznati i ranije zahvaljujući drugim osjetilima. Novorođenče prepoznaje mamin glas već pri rođenju jer ga je slušalo još tijekom trudnoće. Ubrzo počinje prepoznavati i glasove drugih bliskih osoba, poput drugog roditelja ili braće i sestara. Kod dojene bebe važnu ulogu može imati i poznati miris majke.

Prepoznavanje je jedan od prvih znakova razvoja memorije, ali važno je razumjeti što ono zapravo znači. Beba ne razmišlja o osobi na način na koji bi to činilo starije dijete. Ona postupno uči povezivati određeno lice, glas ili miris s nečim poznatim i sigurnim. Zato će s vremenom sve jasnije reagirati na ljude koje često viđa. Osmijeh, gugutanje ili pojačana pažnja mogu biti znak da joj je određeno lice poznato. Kako prva godina prolazi, ta sposobnost postaje sve razvijenija.

Što ako beba ne viđa baku i djeda svaki dan?

Koliko će brzo beba zapamtiti neku osobu uvelike ovisi o tome koliko je često viđa. Ako baka i djed dolaze svaki dan, beba će ih vjerojatno početi prepoznavati ranije nego osobu koju susreće tek povremeno. Prema izvornom tekstu, dijete koje bake i djeda viđa otprilike jednom tjedno može ih početi prepoznavati između šestog i devetog mjeseca. Ako ih viđa svakodnevno, to se može dogoditi i ranije. U tim situacijama roditelji često prvi primijete razliku. Beba se može nasmiješiti poznatoj osobi ili joj početi pričati čim je ugleda.

S druge strane, ako bliska osoba živi daleko i posjeti nisu česti, bebi može trebati puno više vremena da je zapamti. Izvor navodi da u takvim situacijama može proći godinu ili čak dvije prije nego što dijete tu osobu zaista počne stabilnije prepoznavati. Redoviti videopozivi mogu pomoći da lice ostane poznato. Roditelji mogu zajedno s bebom gledati fotografije članova obitelji i pritom govoriti tko se nalazi na njima. Tako poznato lice povezuje s glasom, imenom i drugim iskustvima koja dijete već ima s tom osobom.

Koliko dugo beba može pamtiti neku osobu?

Bebino se pamćenje tijekom prve godine života brzo razvija. U najranijim mjesecima ono je kratkotrajno. Beba od otprilike četiri mjeseca može, primjerice, pratiti što se događa kada osoba nestane iz vidokruga tijekom igre skrivača. Može također pratiti predmet koji je nestao iza neke druge stvari. To joj omogućuje da razumije da predmet ili osoba nisu prestali postojati samo zato što ih trenutačno ne vidi. Kako raste, raste i količina informacija koje može zadržati. Oko šestog mjeseca neka djeca mogu zapamtiti kako se izvodi određena radnja povezana s igračkom i ponovno je izvesti nakon nekoliko tjedana.

Oko 10-og mjeseca kratkotrajno pamćenje dodatno napreduje. Beba tada može zadržati nekoliko informacija odjednom, iako ih još uvijek ne pamti dugo. Do otprilike devetog mjeseca može pamtiti i konkretnije informacije iz svoje svakodnevice. Primjerice, može znati gdje se u kući nalaze određene igračke. Može prepoznati stvarni predmet i kada ga vidi na fotografiji. Starije bebe mogu i ponoviti neku radnju koju su vidjele prije nekoliko dana. Sve to pokazuje da se sposobnost prisjećanja iskustava postupno razvija, iako većina ranih iskustava još neće postati trajna autobiografska sjećanja.

Kada nastaju prva prava sjećanja?

Iako beba može prepoznavati ljude i pamtiti određena iskustva već tijekom prve godine, to ne znači da će se svega toga kasnije svjesno sjećati. Većina ljudi svoje prve uspomene smješta negdje između treće i četvrte godine života. Za stvaranje autobiografskih, odnosno epizodičkih sjećanja, potrebno je da više dijelova mozga radi zajedno. Taj se sustav razvija tijekom djetinjstva. Zato se većina odraslih ljudi ne može jasno prisjetiti vlastitog rođenja, prve godine života ili većine događaja iz najranijeg djetinjstva. Fenomen se, pak, naziva dječja amnezija.

Ipak, činjenica da se kasnije ne možemo svjesno prisjetiti nekog događaja ne znači da se u najranijem djetinjstvu ništa ne pamti. Rani oblici pamćenja mogu biti povezani s osjećajem, prepoznavanjem i ponavljanjem iskustava. Kasnije se razvijaju i eksplicitna sjećanja koja uključuju konkretnije događaje i činjenice. Prema izvornom tekstu, ona postaju stabilnija tek oko šeste ili sedme godine. Zato dijete možda neće moći ispričati što se dogodilo na nekom obiteljskom putovanju kada je imalo četiri godine. No fotografije, razgovori i obiteljske priče mogu mu pomoći da ponovno poveže ljude, osjećaje i događaje iz tog razdoblja.

Na kraju, možda je to najljepši dio cijele priče o dječjem pamćenju. Neće se vaše dijete nužno jednog dana sjećati svih trenutaka koje ste proveli zajedno dok je bilo beba. Neće znati koliko ste mu puta pjevali prije spavanja ili koliko ste puta ponavljali istu igru. Ali to ne znači da ti trenuci nisu važni. Njegov se mozak od prvih dana života razvija kroz odnose, ponavljanje i iskustva koja mu daju osjećaj poznatog i sigurnog. A neke uspomene, čak i kada ih se dijete kasnije ne može svjesno prisjetiti, mogu ostati dio njegova ranog iskustva svijeta.

Naslovna fotografija: Pexels