Posvojenje u praksi: što sve trebate znati?

Posvojenje je tema koja se često promatra s oprezom i brojnim pitanjima. U suštini, ono predstavlja proces kojim se djetetu osigurava trajna obitelj i stabilno okruženje za odrastanje. Iako se posvajanje najčešće povezuje sa zakonskim okvirima i administrativnim postupcima, u središtu cijelog procesa nalazi se dijete.

Put do posvojenja u praksi često je složen i dugotrajan. Proces podrazumijeva niz koraka, stručnih procjena i prilagodbi, a obuhvaća zakonom propisane faze i suradnju različitih institucija. Posvojenje je i snažno emocionalan proces jer traži strpljenje, podršku i razumijevanje djetetovih iskustava i potreba. Za stvaranje sigurnog i poticajnog okruženja za dijete, važno je razumjeti kako posvojenje funkcionira u stvarnosti. Važno je i znati s kojim se izazovima susreću djeca i posvajatelji te prepoznati ulogu sustava.

Kako je posvojenje zakonski uređeno u Hrvatskoj?

Posvojenje je u Hrvatskoj uređeno Obiteljskim zakonom, koji ga definira kao poseban oblik skrbi za dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Njegov je cilj stvaranje trajnog odnosa roditelja i djeteta, pri čemu je u središtu cijelog postupka najbolji interes djeteta. Sve se odluke donose u skladu s potrebama djece.

Postupak započinje procjenom potencijalnih posvojitelja u nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Ona obuhvaća socijalne i psihološke procjene i provjeru ispunjavanja uvjeta za roditeljstvo. Nakon što se utvrdi podobnost, budući se roditelji upisuju u registar potencijalnih posvojitelja. Paralelno se procjenjuje pravna spremnost djeteta za posvojenje.

Iako je zakonski okvir jasno definiran, postupak posvojenja u praksi često zahtijeva vrijeme i niz složenih koraka. Nisu sva djeca odmah pravno spremna za posvojenje, a svaka se odluka donosi individualno i s posebnom pažnjom. To neizbježno produljuje put do konačnog rješenja.

Važno je razlikovati posvojenje i udomljavanje, jer je riječ o pravno različitim oblicima skrbi. Posvojenje je trajni institut kojim dijete postaje punopravni član obitelji i stječe ista prava kao i biološko dijete. Udomljavanje je, s druge strane, privremeni oblik skrbi. Njegova je svrha djetetu osigurati sigurno okruženje dok se ne pronađe trajno rješenje.

Uloga stručne i savjetodavne podrške u procesu posvojenja

Odluka o posvojenju rijetko je brza ili jednostavna. Tijekom procesa, potencijalni posvojitelji često promišljaju o vlastitim očekivanjima, vrijednostima i spremnosti na roditeljstvo. Poseban je izazov često otvorenost prema različitostima, poput djetetova podrijetla, životnog iskustva ili boje kože. Posvojenje zahtijeva pomicanje osobnih granica i spremnost na učenje, što čini dostupnost stručne i emocionalne podrške posebno važnom. Takvu podršku posvojitelji mogu pronaći u Adopti, nevladinoj i neprofitnoj organizaciji. Dubravka Marušić, izvršna direktorica Adopte, ističe da je jedna od ključnih uloga organizacije podrška potencijalnim i budućim posvojiteljima u razumijevanju procesa i pripremi za specifičnosti posvojiteljskog roditeljstva.

“Pitanja privrženosti, dječjih trauma i izgradnje identiteta neke su od brojnih tema koje obrađujemo s našim korisnicima. Upravo te teme predstavljaju važan dio osnaživanja roditeljskih kompetencija i podrške u roditeljstvu. Adopta kroz savjetovanja, edukacije i grupe podrške nadopunjuje sustav socijalne skrbi, koji često ne pruža dovoljno kontinuirane podrške. Time se smanjuje osjećaj zbunjenosti i usamljenosti s kojim se mnogi posvojitelji susreću. Adopta mnogima u procesu posvojenja predstavlja ključan izvor znanja, podrške i razumijevanja”, pojašnjava Marušić.

Stručna priprema za potencijalne posvojitelje

Prema Obiteljskom zakonu Republike Hrvatske, potencijalni posvojitelji obavezni su sudjelovati u stručnoj pripremi za posvojenje kako bi dobili pozitivno mišljenje nadležnih službi i bili upisani u Registar potencijalnih posvojitelja. Upravo takvu edukaciju kroz svoj program nudi i Adopta.

“ADOPTAonica je stručna priprema za posvojenje koju Adopta provodi za potencijalne posvojitelje. Ona predstavlja jedan od ključnih koraka u samom procesu posvojenja. Tijekom programa, polaznici dobivaju važne informacije o razvojnim potrebama djece, privrženosti, traumama i izazovima s kojima se posvojena djeca mogu susresti. Polaznici dobivaju i praktične smjernice za poticanje emocionalne sigurnosti i zdravog razvoja djeteta. ADOPTAonica je posebno važna jer, osim teorijskog znanja, pruža i prostor za refleksiju, postavljanje pitanja i razmjenu iskustava. Time se osnažuju kompetencije i samopouzdanje polaznika”, pojašnjava Marušić.

Dodatni oblici podrške u procesu posvojenja

Osim obavezne stručne pripreme, u Adopti su posvojiteljima i djeci dostupni i različiti oblici dodatne podrške, poput savjetovanja, edukacija i grupa podrške. To pomaže obiteljima da se lakše nose s izazovima posvojenja prije, tijekom i nakon postupka. Programi nude provjerene informacije o posvojenju te prostor za razgovor o očekivanjima, dvojbama i emocionalnim izazovima. Poseban je naglasak na razdoblje nakon upisa u Registar potencijalnih posvojitelja, kada neizvjesnost i čekanje često postaju najzahtjevniji dio puta prema roditeljstvu.

Podrška se nastavlja i nakon dovršetka procesa posvojenja. Najčešća je podrška kroz psihološko savjetovanje, edukativne radionice i stručne susrete. Cilj takve podrške je jačanje roditeljskih kompetencija i bolje razumijevanje potreba posvojenog djeteta. Time se roditeljima nastoji pružiti kontinuitet podrške, koji u formalnom sustavu često izostaje.

Važan dio te podrške čine i grupe podrške za posvojitelje, osmišljene kao siguran prostor za razmjenu iskustava i svakodnevnih dilema. One se redovito održavaju u terminima prilagođenima zaposlenim roditeljima. Fokus grupa nije na predavanjima, već na otvorenom razgovoru i međusobnoj podršci. Upravo mogućnost dijeljenja stvarnih iskustava mnogi roditelji ističu kao najvrjedniji dio takvih susreta.

Osim rada s odraslima, dio Adoptinih programa usmjeren je i na djecu i mlade. Kroz radionice i grupne aktivnosti djeci se pomaže u razumijevanju vlastite životne priče, izgradnji identiteta i razvoju emocionalnih vještina. Takvi programi pružaju dugoročnu podršku cijeloj obitelji te pridonose boljoj integraciji djece i mladih u zajednicu.

Suradnja s institucijama i nadogradnja službenog sustava

Važno je naglasiti kako Adopta nije dio službenog sustava nego neprofitna organizacija. Adopta djeluje u suradnji s institucijama i svojim radom pruža dodatnu razinu podrške obiteljima prije, tijekom i nakon posvojenja. Time udruga Adopta čini važnu nadogradnju sustava.

“Prema našem iskustvu, podrška koju pružamo razlikuje se prvenstveno u tome što posvojiteljima nudimo kontinuiranu, dostupnu i specijaliziranu podršku. Ona nadopunjuje ono što službeni sustav, zbog ograničenih resursa i formalnih okvira rada, ne može uvijek pružiti u dovoljnoj mjeri. Službeni sustav socijalne skrbi ima ključnu ulogu u procjeni i samoj realizaciji posvojenja”, pojašnjava izvršna direktorica Adopte Dubravka Marušić.

Adopta surađuje i s institucijama nadležnih i stručnih tijela uključenih u područje posvojenja.

“Adopta svoju ulogu vidi kao važan dio šire mreže podrške. Zbog toga smo u stalnoj komunikaciji i aktivno surađujemo s institucijama poput područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad, nadležnih ministarstava i drugih stručnih tijela. Hrvatski zavod za socijalni rad ima zakonsku ulogu u postupku posvojenja te provodi procjenu i službenu obradu potencijalnih posvojitelja. Adopta, kao udruga civilnog društva, nadopunjuje taj proces pružajući stručnu pripremu i psihosocijalnu podršku budućim posvojiteljima. Dakle, Zavod je nadležan za formalni dio postupka, dok Adopta pomaže kroz pripremu i osnaživanje obitelji prije i nakon posvojenja”, dodaje Marušić.

Uz emocionalne izazove, česte su i dvojbe vezane uz zakonske aspekte posvojenja. Dio budućih roditelja taj sustav doživljava nejasnim i nedovoljno transparentnim, ponajviše zbog složenih postupaka. Pravodobne i provjerene informacije ključne su za bolje snalaženje u procesu posvojenja i odgovorno donošenje odluka važnih za obiteljski život.

Dijete u središtu: potrebe, sigurnost i odnos

Sigurnost, predvidljivost i odnos povjerenja temelj su djetetove dobrobiti. Prije ulaska djeteta u obitelj posvojenjem važno je prepoznati njegove individualne potrebe, razvojnu fazu i životna iskustva. Kontinuirani rad s djecom i stručna podrška ključni su za izgradnju stabilnog odnosa koji omogućuje zdrav razvoj.

Danijela Žinić, odgojiteljica u zagrebačkom Centru za djecu Nazorova, u svakodnevnom radu prati potrebe djece u institucionalnoj skrbi te ističe kako njihov boravak u domu zahtijeva cjelodnevnu posvećenost u svim segmentima – od njege i zdravstvene skrbi do poticanja pravilnog razvoja. Djeca koja dolaze u Centar često iza sebe imaju teška iskustva stoga je nužan pristup uz puno empatije, topline i dodatnih edukacija odgojitelja. Upravo odgojitelj, koji s djetetom provodi najviše vremena, postupno upoznaje njegove emocionalne i razvojne potrebe te mu kroz stabilnost, rutinu i odnos povjerenja pomaže izgraditi osjećaj sigurnosti, privrženosti i pripadnosti.

“U Centru za djecu, potrebe djece su kao i potrebe sve ostale djece koje žive u svojim obiteljima. Većina djece koja dolaze u Centar imala je u primarnoj obitelji loša iskustva, traume i prekide privrženosti. Potrebno je uložiti mnogo truda kako bi se stabilizirala, te kako traume ne bi kanalizirala na loš način, najčešće poremećajima u ponašanju. Da bi se trauma ublažila, s djetetom radi cijeli niz stručnjaka – od psihologa, logopeda, fizioterapeuta, do radnog rehabilitatora. Sve u suradnji sa odgojiteljima. Isto tako, u Centru je razvijena suradnja sa volonterima, što se pokazalo dobrom praksom dok dijete boravi ovdje. Djeca se vežu za volontere jer je volonter netko samo njihov”, pojašnjava odgojiteljica Žinić.

Kao najbolje ishode za dijete ističe posvojenje, udomiteljstvo ili povratak u stabiliziranu biološku obitelj. Djeca u postupak posvojenja ulaze tek nakon ispunjenja svih pravnih pretpostavki, a proces vodi nadležni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Posebna se pažnja posvećuje prvom susretu djeteta i posvojitelja, koji se nastoji učiniti što sigurnijim i postupnijim, jer djeca ponekad iz straha u početku odbijaju kontakt.

“Najveća nagrada za sve uključene je trenutak kada dijete ode u posvojenje”, zaključuje odgojiteljica Žinić.

Posvojenje iz prve ruke: iskustva posvojiteljica

Dvije su anonimne posvojiteljice, jedna koja je prošla međunarodno posvojenje, a druga posvojenje u Hrvatskoj, podijelile svoja iskustva. Njihove priče pokazuju da posvojenje nije brz ni jednostavan put, već zahtijeva strpljenje i prilagodbu, donosi duboku promjenu i novo razumijevanje roditeljstva, pri čemu u središtu ostaje odnos s djetetom koji postupno oblikuje život cijele obitelji.

Jedna od sugovornica navodi kako je odluka o posvojenju u njezinu životu postojala godinama. Kao najveće izazove ističe birokraciju i dugotrajno čekanje, koje proces čine iscrpljujućim. Iako razumije važnost zakonskih postupaka, naglašava da se pritom često zaboravlja kako se iza svake dokumentacije nalazi dijete koje čeka obitelj.

“U mom slučaju, a vjerujem i u svim ostalima, to traje predugo jer ovdje ne govorimo samo o našem strpljenju i želji, nego o djetetu koje čeka svoju mamu. A to je za takvu djecu uvijek predugo”, pojašnjava posvojiteljica.

Govoreći o dolasku djece u obitelj, opisuje proces prilagodbe kao prirodan i intuitivan. Povezanost se, ističe, gradila postupno kroz svakodnevne situacije, osjećaj sigurnosti i odnos povjerenja. Od samog početka s djecom otvoreno razgovara o njihovoj prošlosti i identitetu, smatrajući iskrenu komunikaciju temeljem zdravog odnosa.

Druga sugovornica ističe kako je odluci prethodio dug i promišljen proces. Posvojenje opisuje kao emocionalno zahtjevno iskustvo obilježeno čekanjem, administrativnim preprekama i osobnim preispitivanjima, ali i kao razdoblje rasta. Posebno naglašava važnost pripreme i podrške tijekom cijelog postupka.

“Bez podrške najbližih ne ide, ali kad ste sigurni u svoju odluku, nitko vas ne može od nje odgovoriti. Važno je slušati sebe i svoje srce – i osjetiti dijete, kao što i ono treba osjetiti vas”, ističe posvojiteljica.

Nakon posvojenja: zašto podrška ostaje ključna?

Posvojenjem ne završava proces prilagodbe – za dijete i roditelje on tada tek započinje. Iako se često doživljava kao sretan završetak dugog puta, svakodnevni obiteljski život donosi nova pitanja i izazove. Izgradnja odnosa, osjećaja sigurnosti i pripadanja te suočavanje s prošlim iskustvima odvijaju se postupno, uz zastoje i nesigurnosti koje su prirodan dio tog procesa.

U tom razdoblju djeci su posebno važni stabilnost, predvidljivost i dosljednost odraslih. Roditeljima treba prostor za učenje, prilagodbu i traženje pomoći bez osjećaja krivnje. Podrška okoline, razumijevanje šire obitelji i dostupnost stručne pomoći mogu značajno olakšati prve godine zajedničkog života.

Na važnost informiranja prije ulaska u proces posvojenja upozorava i Dubravka Marušić, izvršna direktorica udruge Adopta. Ističe kako je ključno razumjeti što posvojenje znači, ne samo administrativno, već i emocionalno te razvojno za dijete i obitelj. Prvi korak je obraćanje Hrvatskom zavodu za socijalni rad. Dodatnu vrijednost pruža i uključivanje u stručne i neformalne oblike podrške.

Podrška nakon posvojenja nije znak slabosti, već važan i prirodan dio izgradnje obitelji.

Naslovna fotografija: Pexels