Logopedica pojašnjava sve što trebate znati o blizanačkom govoru

Veza između blizanaca od pamtivijeka fascinira okolinu. Roditelji svjedoče neobičnim prizorima u kojima se njihova djeca samo pogledaju, izmijene nekoliko naizgled nerazumljivih glasova i prasnu u smijeh. Možda djeluju kao da vode sasvim običan, svima jasan razgovor. Dok odrasli uzaludno pokušavaju odgonetnuti tajnu koja se upravo pred njima dogodila, blizanci se savršeno razumiju. Takve situacije mnogima s pravom djeluju gotovo čarobno. Stoga nije neobično što se u društvu govori kako blizanci posjeduju vlastiti jezik koji je drugima – potpuno nedostupan.

Ova priča vam možda zvuči poput uzbudljive zanimljivosti iz nekog filma. Fenomen, poznatiji kao blizanački govor, u stvarnosti ipak postoji. Riječ je o specifičnim glasovima, modificiranim riječima ili složenim izrazima koje blizanci razvijaju u ranom djetinjstvu. Jedinstveni komunikacijski kod razumiju isključivo oni, dok je roditeljima i okolini nerješiv. Takav način izražavanja može biti samo simpatična i prolazna razvojna faza u odrastanju. Međutim, može prikriti i određena kašnjenja u govorno-jezičnom razvoju koja roditelji ne bi trebali zanemariti niti olako shvatiti.

Roditelje blizanaca s pravom zanima gdje točno završava ova simpatična posebnost, a gdje zapravo počinje razlog za zabrinutost. Zašto blizanci češće kasnije progovore od druge djece? Kada je potrebno reagirati i što roditelji mogu učiniti kako bi potaknuli pravilan razvoj govora? Na ta pitanja za Kidz.hr odgovara logopedica Petra Mikuš iz zagrebačkog Logo centra Petra Mikuš.

Zašto blizanci razvijaju svoj vlastiti jezik?

Blizanci od prvih dana života dijele gotovo sve što ih okružuje, uključujući roditeljsku pažnju, životni prostor, igračke i obiteljske rutine. Od ostale ih djece najviše razlikuje to što najveći dio dana provode u neprekidnoj interakciji jedno s drugim. Zbog neraskidive i stalne bliskosti, njihov način međusobne komunikacije često poprima drugačiji razvojni put. On se u mnogočemu razlikuje od uobičajenog modela koji se viđa kod djece koja odrastaju bez brata ili sestre blizanke.

Budući da se međusobno slušaju i nesvjesno oponašaju, često zajednički stvaraju vlastite riječi ili neobične glasovne kombinacije. Ove izmišljene strukture odrasle osobe u većini slučajeva uopće ne mogu razumjeti. Takva unutarnja komunikacija može izgledati nevjerojatno uvjerljivo i ostavljati dojam zrelog i tečnog razgovora. Roditelji pritom moraju pažljivo pratiti situaciju i promatrati ključne znakove. Izuzetno je važno vidjeti razvija li se istovremeno i standardni govor, kako dijete ne bi ostalo izolirano u svom svijetu.

“Ovaj je fenomen poznat i kao kriptofazija. Događa se jer blizanci provode puno više vremena slušajući i imitirajući nezreli govor jedan drugoga nego govor odraslih. Blizanci tako razvijaju specifične glasovne kombinacije koje okolina ne prepoznaje”, pojašnjava Mikuš.

Kasniji razvoj govora – kada treba reagirati?

Roditelji blizanaca često – i posve prirodno – uspoređuju svoju djecu s vršnjacima koji nemaju brata ili sestru iste dobi. Kada u nekom trenutku primijete da njihovi mališani koriste znatno manje riječi, u njima se budi opravdana roditeljska zabrinutost. To se posebno odnosi na situacije u kojima djeca radije i intenzivnije komuniciraju međusobno nego s drugima iz svog okruženja. Stručnjaci redovito ističu kako određene razlike u govorno-jezičnom razvoju blizanaca doista postoje u praksi. Roditelji za miran san trebaju znati koje su razlike u potpunosti očekivane, a koje ipak zahtijevaju stručnu procjenu.

Posebnu pozornost treba obratiti na cjelokupni razvoj komunikacijskih vještina tijekom prve dvije godine djetetova života. Treba pratiti razumije li dijete što mu se govori i koristi li se funkcionalnim gestama i pokazivanjem. Nužno je i promatrati odaziva li se mališan dosljedno na svoje ime te počinje li razvijati prve riječi sa značenjem. Uz to, kod nekih se blizanaca u ranoj fazi može dogoditi da jedno dijete spontano preuzme dominantnu ulogu takozvanog glasnogovornika. U tom scenariju drugo dijete govori znatno manje jer se u potpunosti oslanja na verbalnu komunikaciju i podršku brata ili sestre.

“Istraživanja potvrđuju da blizanci u prosjeku progovore nekoliko mjeseci kasnije. Razlika u govorno-jezičnom razvoju je najuočljivija oko druge ili treće godine. Roditelji trebaju reagirati ako dijete ne komunicira niti gestom do 12. mjeseca i ne razumije jednostavne upute, ne odaziva se na ime… Treba reagirati i ako dijete do 18. mjeseca ne upotrebljava riječi sa značenjem. Ako se dogodi glasnogovornik među blizancima pa jedno dijete manje govori. Ako se dogodi da djeca nakon druge godine ignoriraju okolinu (roditelje i drugu djecu) i uglavnom komuniciraju samo međusobno”, dodaje logopedica.

Što roditelji mogu učiniti kako bi potaknuli razvoj govora?

Iako blizanci od samog rođenja imaju specifičan odnos, stručnjaci naglašavaju kako je u odgoju važno njegovati njihov individualni razvoj. Svako dijete mora redovito dobivati vlastitu priliku za razgovor s odraslim osobama. To je ključno kako se ono ne bi neprestano oslanjalo na svog blizanca kao na posrednika u svakodnevnoj komunikaciji s okolinom. To može pomoći lakšem usvajanju pravilnog govornog modela. Ujedno to utječe i na sustavno obogaćivanje djetetova rječnika te jačanje njegova samopouzdanja u izražavanju.

Roditelji u procesu nikako ne bi trebali ispravljati dijete kritiziranjem ili traženjem da neku riječ ponavlja više puta zaredom. U logopedskoj je praksi dokazano mnogo učinkovitije djetetov netočan izgovor jednostavno i smireno ponoviti u njegovu pravilnom obliku. Izuzetno je važno razgovarati licem u lice te se pritom fizički spustiti na razinu djetetovih očiju. Na taj se način svakom mališanu daje idealna prilika da u isto vrijeme jasno vidi i čuje potpuno ispravan način izgovora pojedinih glasova i riječi.

“Razgovarajte s blizancima jedan na jedan kako bi čuli pravilan govorni model, bez da se oslanjaju na brata ili sestru. Krive govorne obrasce treba ponoviti za njima točnim iskazom, spustiti se djetetu na razinu da i vidi osim i čuje ispravan način izgovora. Blizanački govor jedna je od razvojnih pojava koje lako privuku pažnju i izazovu osmijeh. Iza ovog fenomena krije se i važna poruka – svako se dijete razvija vlastitim tempom, ali određene razvojne smjernice vrijede za sve. Pravodobno praćenje govorno-jezičnog razvoja omogućuje da se eventualne teškoće prepoznaju na vrijeme i da dijete dobije potrebnu podršku”, zaključuje logopedica.

Naslovna fotografija: Pexels / Ron Lach