Možemo li pretjerati s voćem u dječjoj prehrani?

Voće je jedna od prvih namirnica s kojom se mališani susreću. Tijekom njihova odrastanja suvereno zadržava status zdravog međuobroka. Zahvaljujući bogatstvu vitamina, minerala i prijeko potrebnih vlakana, voće se opravdano smatra esencijalnim dijelom uravnoteženog jelovnika. Vođeni tom idejom, roditelji ne dvoje kada njihovo dijete zatraži još jednu porciju omiljene voćke. Štoviše, u svakodnevnoj će rutini s više entuzijazma ponuditi svježu jabuku, sočne marelice ili grožđe umjesto klasičnih slatkiša. No, nameće se i pitanje može li čak i nečega što percipiramo kao zdravo biti previše? Točnije, postoji li granica nakon koje i voće prestaje biti saveznik i počinje izazivati tegobe ili narušavati ravnotežu dječje prehrane?

Premda voće sa sobom donosi impresivan niz dobrobiti, baš kao i u svakom drugom aspektu, ključ je u umjerenosti. Svaka voćna sorta donosi jedinstven omjer prirodnih šećera, vlakana i specifičnih biljnih spojeva pa neumjerenost kod neke djece može rezultirati probavnim smetnjama ili neočekivanim reakcijama organizma. U tom se kontekstu roditelji pitaju može li prekomjerna konzumacija voća rezultirati unosom prevelike količine šećera. Gdje točno leži granica između usvajanja zdravih životnih navika i nehotičnog pretjerivanja? Koji su to suptilni, ali i oni očitiji znakovi koji upućuju na to da je dječji organizam ipak zasićen voćem? Odgovore na česte roditeljske dileme za portal Kidz.hr je podijelila nutricionistica Ivana Barišić.

Kako prepoznati da je dijete pojelo previše voća?

Neosporno je da je svakodnevna konzumacija voća poželjna, no to ne podrazumijeva konzumaciju u neograničenim količinama. Baš kao što je to slučaj s bilo kojom drugom namirnicom, i ono pri prevoćetjeranom unosu može potaknuti reakcije organizma. Važno kako je riječ o činjenici da različite voćne vrste imaju specifičan i individualan učinak na dječji probavni sustav, kao i na tijelo u cjelini. Neka će djeca razviti blagi osip nakon uživanja u većim količinama određenih plodova. Kod drugih će u prvi plan stupiti probavne tegobe u obliku proljeva ili neugodne nadutosti. Zato treba osluškivati dječji organizam, pratiti njegove reakcije i posvetiti pozornost svakoj promjeni koja uslijedi nakon slatkog voćnog obroka.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli KIDZ.HR (@kidz.hr)

“Možemo li pretjerati s voćem u dječjoj prehrani? Pa ja bih rekla da možemo, a kako ćemo to primijetiti? Najčešće tako što vidimo nekakve nuspojave. Ukoliko pretjerate s određenom voća, poput marelica, čak i limuna ili nektarina bih rekla, najčešće se javljaju alergološke reakcije i pojavljuje se nekakav osip. Tada ćete znati da je dijete pretjeralo s količinom. Isto tako vrijedi i za druge namirnice, poput smokve i šljiva jer dijete tada dobije možda pojačane proljeve ili nadutost”, pojašnjava nutricionistica.

Je li prirodni šećer iz voća razlog za zabrinutost?

Jedna od najprisutnijih roditeljskih nedoumica u suvremenoj prehrani odnosi se upravo na šećer koji je prirodno integriran u samo voće. Iako govorimo o prirodnim šećerima, mnogi se s pravom pitaju može li njihova kumulativna količina dugoročno štetiti delikatnom dječjem organizmu. Ipak, stručnjaci iz područja nutricionizma jasno naglašavaju kako voće nipošto ne bismo smjeli promatrati isključivo kroz prizmu udjela šećera. Ono je, prije svega, neprocjenjiv izvor vitamina, esencijalnih minerala i vlakana, nutrijenata. Umjesto pribjegavanja strogom ograničavanju voćnih obroka, mudrije je fokusirati se na kreiranje uravnoteženih kulinarskih kombinacija.

“Drugo, ono što včesto roditelje zanima – može li šećer iz voća može u velikoj količini naštetiti organizmu? Sve u pretjeranim količinama nije dobro, tako niti voće. Da moram birati između pet do šest marelica i dva sladoleda, uvijek bih kao majka i kao nutricionist izabrala marelice. Ipak je tu prirodni šećer iz voća, a ne procesuirani. Ukoliko dijete zaista ima potrebu da jede puno voća jer voli slatko, savjetovala bih da uz to uvijek pojede nešto poput zdravijeg keksa, orašastih plodova ako voli. Tako ćete mu stabilizirati glikemiju i bit će energetski stabilan tijekom dana. Znači, nećete imati one glukozne peakove i padove i dijete će sasvim normalno i pravilno funkcionirati i neće imati to prejedanje u nekakvom ostatku dana. Tako da, apsolutno voće kao namirnicu pozdravljam jer nije samo izvor šećera, nego i vitamina i minerala i uvijek je bolje to nego procesuirano”, zaključuje Barišić.

Naslovna fotografija: Pexels