Ove su srednjoškolske smjerove u Zagrebu 2026. upisivali osmaši s najviše bodova

Ljetni dio upisa u srednje škole za školsku godinu 2026./2027. su završeni. Poznato je i koji su obrazovni programi u Zagrebu upisali osmaše s najvećim brojem bodova. Podaci svake godine privlače veliku pozornost budućih srednjoškolaca i njihovih roditelja. Oni pokazuju koliko je pojedini program bio konkurentan, ali i koliko je interesa vladao za određene škole i smjerove. Kao i prethodnih godina, zagrebačke gimnazije ponovno su zauzele sam vrh po broju bodova potrebnih za upis. Dio škola provodio je prijemni ispit, dok se u druge upisivalo isključivo na temelju uspjeha iz osnovne škole i ostvarenih dodatnih bodova.

Usporedba svih programa nije u potpunosti moguća pa se rezultati promatraju u dvije odvojene skupine. U nastavku donosimo pregled 20 srednjoškolskih programa u Zagrebu za koje je ove godine trebalo ostvariti najviše bodova. Uz svaki program izdvojeni su prosječan broj bodova upisanih učenika te bodovi prvog i posljednjeg učenika na upisnoj listi. Važno je naglasiti da visok bodovni prag ne znači nužno da je riječ o boljoj školi. Na njega utječu broj prijavljenih učenika, broj slobodnih mjesta i interes za pojedini obrazovni program. Tako ovi podaci prije svega služe kao koristan pokazatelj konkurentnosti pojedinih upisa.

Programi s prijemnim ispitom

Ove je godine prijemni ispit provodilo devet zagrebačkih srednjih škola, a u njima se upisivalo više od 10 obrazovnih programa. U većini slučajeva isti prijemni ispit vrijedio je za više smjerova unutar pojedine škole. Primjerice, isti su ispit priznavale sve tri gimnazije koje se nalaze na samom vrhu ovogodišnje ljestvice. Prijemni je mogao donijeti najviše 10 dodatnih bodova, koji su uz uspjeh iz osnovne škole odlučivali o konačnom poretku kandidata.

Najviši prosječni broj bodova ostvarili su učenici koji su upisali prirodoslovno-matematičku gimnaziju I. gimnazije. Prosjek upisanih iznosio je čak 88,62 boda, čime je ovaj program ponovno među najkonkurentnijima u Zagrebu. Na drugom mjestu nalazi se isti program XV. gimnazije, poznatije kao MIOC, u kojem je prosječan broj bodova upisanih iznosio 87,91. Treće mjesto pripalo je općoj gimnaziji Gimnazije Tituša Brezovačkog, čiji su učenici u prosjeku ostvarili 86,39 bodova. Sve tri škole već godinama privlače velik broj izvrsnih učenika, pa ne iznenađuje što se i ove godine nalaze na vrhu popisa.

U prvih 10 programa s prijemnim ispitom gotovo u potpunosti dominiraju gimnazijski smjerovi, ponajviše opći i prirodoslovno-matematički programi. To potvrđuje da interes za ove obrazovne smjerove i dalje ne jenjava, unatoč velikoj konkurenciji pri upisu. U tablici u nastavku možete pogledati svih deset programa s prijemnim ispitom za koje je ove godine trebalo ostvariti najviše bodova. Uz prosječan broj bodova izdvojeni su i rezultati prvog te posljednjeg učenika na upisnoj listi.

Programi bez prijemnog ispita

Kada je riječ o programima za koje nije bilo potrebno polagati prijemni ispit, najveći prosječni broj bodova ostvarili su učenici upisani u opću gimnaziju X. gimnazije. Njihov prosjek iznosio je 79,93 boda, što ovaj program svrstava na prvo mjesto među školama bez dodatne provjere znanja. Odmah iza njega nalazi se opći program uz skupinu predmeta na stranom jeziku u istoj školi, u kojem je prosjek upisanih bio 79,43 boda, dok je treće mjesto zauzela opća gimnazija II. gimnazije.

I ovogodišnji rezultati pokazuju da među najtraženijim programima nisu isključivo gimnazije. Na popisu 10 programa s najvišim bodovima našli su se i pojedini strukovni smjerovi koji već godinama privlače velik interes učenika. Među njima su smjer tehničara za mehatroniku u Tehničkoj školi Ruđera Boškovića te program za fizioterapeutskog tehničara u Zdravstvenom učilištu. Njihovi visoki bodovni pragovi potvrđuju da su pojedina strukovna zanimanja danas jednako tražena kao i tradicionalno popularni gimnazijski programi.

U tablici u nastavku možete vidjeti 10 programa bez prijemnog ispita koji su ove godine upisivali učenike s najvećim brojem bodova. Uz prosječan broj bodova prikazani su i rezultati prvog te posljednjeg učenika na upisnoj listi. Ako su dva programa imala jednak prosjek bodova, više mjesto na popisu dobio je onaj u kojem je posljednji upisani učenik ostvario veći broj bodova. Na popisu nisu uključeni umjetnički ni sportski programi jer se za njih primjenjuje drugačiji način bodovanja i uglavnom imaju manji broj upisnih mjesta.

Što govore ovogodišnji bodovni pragovi?

Bodovni pragovi iz godine u godinu služe kao koristan pokazatelj interesa za pojedine srednjoškolske programe, ali ih ne treba promatrati kao jedino mjerilo kvalitete škole. Na visinu bodova utječe više čimbenika, među kojima su broj prijavljenih učenika, broj raspoloživih mjesta te popularnost određenog obrazovnog programa. Zato isti smjer može iz godine u godinu imati nešto viši ili niži prag za upis.

Podaci objavljeni nakon završetka upisa mogu biti korisni budućim osmašima i njihovim roditeljima jer pružaju okvirnu sliku o tome kolika je konkurencija u pojedinim školama. Ipak, oni ne mogu sa sigurnošću pokazati koliko će bodova biti potrebno za upis sljedeće godine. Svaka generacija donosi drukčiji interes učenika, a promjene u upisnim kvotama također mogu utjecati na konačne rezultate.

Naslovna fotografija: Pexels