Ovo su mitovi o dojenju u koje mnogi još uvijek vjeruju

Uvriježeno je mišljenje da je dojenje najprirodnija stvar na svijetu, proces koji bi trebao teći glatko i bez napora. No, sigurno niste znali: dojenje je prirodan proces, ali nije instinktivna vještina s kojom se rađamo, već nešto što majka i beba moraju zajedno naučiti. Umjesto idiličnih trenutaka, nove majke dočekaju dramatična upozorenja i mitovi koji stvaraju nesigurnost. Od uvjerenja da početak dojenja mora boljeti, pa sve do neutemeljenih tvrdnji da je povratak na posao kraj dojenja, savjeti iz okoline obično su kontradiktorni. Mnoge žene zato već u prvim danima nakon poroda počinju sumnjati u vlastito tijelo.

Ne morate odmah posumnjati u sebe i odustati pri prvoj prepreci. Istina je da svaka majka i beba imaju jedinstveni put učenja koji zahtijeva strpljenje i praksu. Baš kao i kod svake nove vještine, početna nespretnost je dio procesa, ne znak neuspjeha. U tim su trenucima znanstveno utemeljene informacije i podrška stručnjaka od presudne važnosti. Kada oko sebe imate ljude koji vam pružaju konkretne savjete umjesto zastarjelih pravila, cijelo iskustvo postaje pozitivnije. Uz nekoliko pametnih smjernica, vaš put dojenja može postati predivno iskustvo bez osjećaja krivnje.

Brojne međunarodne zdravstvene organizacije, među kojima se ističe UNICEF, redovito izdaju preporuke koje razbijaju najčešće zablude. Njihov je cilj pomoći novim roditeljima da nauče razlikovati činjenice od mitova koji kruže generacijama. Znanje je najbolja zaštita protiv nesigurnosti i pritiska iz okoline. Zato smo odlučili stati na kraj svim tim zbunjujućim tvrdnjama i donijeti vam točne informacije na jedno mjesto. U nastavku donosimo 14 najčešćih mitova o dojenju koji zabrinjavaju majke.

Dojenje je lako

Bebe se rađaju s urođenim refleksom traženja dojke, no uspješno dojenje rijetko dolazi potpuno spontano. I majci i bebi potrebno je vrijeme da pronađu odgovarajući položaj, usklade ritam i nauče pravilno prihvatiti dojku. Zato je podrška partnera, obitelji i zdravstvenih djelatnika u prvim danima nakon poroda iznimno važna.

Dojenje mora boljeti

Blaga osjetljivost u prvim danima može biti normalna, no jaka bol nije. Prema UNICEF-ovim preporukama, bol najčešće upućuje na to da beba nije pravilno prihvatila dojku. Ako se pojave ranice ili bol ne prolazi, potrebno je što prije potražiti pomoć savjetnice za dojenje, patronažne sestre ili drugog educiranog stručnjaka.

Prije svakog podoja treba oprati bradavice

To nije potrebno. Bradavice prirodno proizvode tvari čiji miris pomaže bebi da pronađe dojku, a na njihovoj se površini nalaze korisne bakterije koje pridonose razvoju djetetova imunološkog sustava. Uobičajena svakodnevna higijena je sasvim dovoljna.

Majku i bebu treba odvojiti nakon poroda kako bi se majka odmorila

Stručnjaci preporučuju suprotno. Neposredan kontakt kože na kožu nakon poroda pomaže bebi da lakše pronađe dojku i potiče uspješno uspostavljanje dojenja. Ako majka iz zdravstvenih razloga ne može odmah držati bebu, kontakt može ostvariti partner ili druga bliska osoba.

Tijekom dojenja treba izbjegavati brojne namirnice

Većina dojilja može jesti raznovrsnu i uravnoteženu prehranu bez posebnih ograničenja. Samo ako roditelji primijete da dijete dosljedno reagira na određenu namirnicu, potrebno je posavjetovati se sa stručnjakom prije nego što se ona izbaci iz prehrane.

Tjelovježba mijenja okus majčinog mlijeka

Ne postoje dokazi da umjerena tjelesna aktivnost mijenja okus mlijeka ili šteti bebi. Naprotiv, redovita tjelovježba korisna je za zdravlje majke i može pridonijeti boljem oporavku nakon poroda.

Ako ne dojite odmah nakon poroda, više nećete uspjeti

Prvi sat nakon poroda smatra se idealnim za početak dojenja jer su bebini refleksi tada vrlo izraženi. Ipak, ako to nije bilo moguće zbog medicinskih ili drugih razloga, dojenje se može uspješno uspostaviti i kasnije uz čest kontakt kože na kožu i odgovarajuću podršku.

Ako jednom ponudite adaptirano mlijeko, dojenje je završeno

To nije točno. Neke obitelji privremeno kombiniraju dojenje i adaptirano mlijeko zbog različitih okolnosti. Ako majka želi nastaviti dojiti, važno je i dalje često nuditi dojku kako bi se održala proizvodnja mlijeka te po potrebi potražiti savjet stručnjaka.

Mnoge majke nemaju dovoljno mlijeka

Većina majki proizvodi onoliko mlijeka koliko njihovoj bebi treba. Proizvodnja se temelji na načelu ponude i potražnje – što beba češće i učinkovitije siše, to će se više mlijeka stvarati. Zato se preporučuje dojenje na zahtjev, odnosno svaki put kada beba pokaže znakove gladi.

Ako ste bolesni, ne biste trebali dojiti

U većini slučajeva majke mogu nastaviti dojiti i tijekom bolesti. Organizam pritom stvara antitijela koja putem mlijeka dolaze do bebe i pomažu njezinu imunološkom sustavu. Naravno, uvijek je potrebno konzultirati liječnika o odgovarajućem liječenju.

Tijekom dojenja ne smijete uzimati lijekove

Mnogi su lijekovi kompatibilni s dojenjem. Važno je liječniku i ljekarniku naglasiti da dojite kako bi odabrali odgovarajuću terapiju ili prilagodili dozu ako je potrebno.

Dojene bebe previše su vezane uz majku

Privrženost nije posljedica načina hranjenja. Bliski fizički kontakt tijekom dojenja potiče osjećaj sigurnosti i emocionalni razvoj, ali ne znači da će dijete biti pretjerano ovisno o majci.

Dijete će se teže odviknuti od dojenja ako dojite dulje od godinu dana

Ne postoje dokazi da dulje dojenje otežava odvikavanje. Naprotiv, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a, dojenje može biti korisno i nakon prve godine života, sve dok to odgovara i majci i djetetu.

Povratak na posao znači kraj dojenja

Mnoge majke uspješno nastavljaju dojiti i nakon povratka na posao. Neke doje prije i nakon radnog vremena, druge izdajaju mlijeko tijekom dana, a neke kombiniraju dojenje i adaptirano mlijeko. Uz dobru organizaciju i podršku okoline, povratak na posao ne mora značiti kraj dojenja.

Naslovna fotografija: Pexels