Pretilost kod djece: navike zapravo počinju kod kuće

Na kuhinjskom pultu stoje svježe pecivo iz pekare, staklenka čokoladnog namaza i hladan sok iz hladnjaka. U obiteljskim je domovima to sasvim uobičajen, gotovo automatski prizor prije odlaska u školu ili vrtić. Razapeti između posla, obaveza i svakodnevne jutarnje žurbe, roditelji sasvim logično biraju ono što je najbrže i najjednostavnije. No, u naizgled bezazlenim odlukama se tiho stvaraju navike koje će djeca nositi kroz život. Prehrambeni se obrasci, naime, ne rađaju preko noći. Grade se polako i neprimjetno – kroz sve što svakodnevno kupujemo, pripremamo i iznosimo na obiteljski stol.

Zabrinjavajuć je porast dječje pretilosti. Iza suhoparnih statističkih brojki se, ipak, kriju situacije poznate gotovo svakoj obitelji. Preskakanje doručka, usputno grickanje između obroka, hrana pojedena s nogu i sve manje vremena provedenog u igri i kretanju postali su dio svakodnevice. Djeca od najranije dobi upijaju svijet oko sebe, promatraju odrasle i prepisuju njihove navike. Stručnjaci zato naglašavaju da se djetetov odnos prema hrani oblikuje prije nego što dobije priliku samostalno donositi odluke.

Istovremeno, današnji se roditelji nalaze pred izazovom s kojim se nijedna generacija prije njih nije morala nositi u ovolikoj mjeri. Ranije nismo imali ovakvu dostupnost gotove hrane, grickalica i proizvoda koji su osmišljeni da budu brzi, praktični i privlačni djeci. Najnezdraviji izbor je obično i najlakši, a pritom se nameće i ključno pitanje: kako djecu naučiti zdravijem odnosu prema hrani? Nutricionistica Ivana Barišić iz zagrebačkog Nutrilife Centra za Kidz.hr upozorava da prevencija dječje pretilosti počinje prije nego što se pojave prvi vidljivi zdravstveni problemi.

Pretilost nije samo pitanje izgleda

Kada se govori o dječjoj pretilosti, rasprava se često zadržava na vanjskom izgledu i višku kilograma. Međutim, riječ je o puno ozbiljnijem problemu koji može imati dugoročne posljedice na zdravlje djece. Višak tjelesne mase u dječjoj dobi povezan je s povećanim rizikom od razvoja brojnih kroničnih bolesti. Posljedice se pak nerijetko prenose i u odraslu dob.

Istraživanja pokazuju da djeca s prekomjernom tjelesnom težinom imaju veći rizik od razvoja metaboličkih poremećaja i problema s krvnim tlakom. Sve češće javljaju se i zdravstvene tegobe koje su se nekada povezivale prvenstveno s odraslom dobi. Prevencija i rano usvajanje zdravih navika postaju važniji nego ikad.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli KIDZ.HR (@kidz.hr)

“Živimo u vremenu gdje smo svjesni da pretilost i debljina više nisu samo estetski problem. To je i ozbiljan medicinski problem. Zašto? Jer uzrokuje bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, poput dijabetesa i preddijabetesa, inzulinskih rezistencija, povišenog krvnog tlaka, gastroenteroloških tegoba. Današnji mladi svijet nije osviješten. Djeca su nam sve više i više pretila”, pojašnjava nutricionistica Barišić.

Prehrambene navike počinju za obiteljskim stolom

Djeca ne donose samostalno odluke o tome što će se naći u hladnjaku, smočnici ili na tanjuru. Stručnjaci zato naglašavaju da je obiteljsko okruženje jedno od najvažnijih mjesta na kojem se oblikuje odnos prema hrani. Od izbora namirnica do načina pripreme obroka, svakodnevne odluke roditelja postaju obrazac koji djeca promatraju i usvajaju.

Roditelji pritom ne moraju težiti savršenstvu. Puno je važnije graditi dosljedne navike koje uključuju redovite obroke, raznovrsnu prehranu i zajedničko vrijeme za stolom. Takve promjene dugoročno mogu imati velik utjecaj na zdravlje cijele obitelji.

“Pitamo se zašto dolazi do problema? Navike o prehrani kreću od doma. Zašto? Zato što ovisimo o tome što kuhamo, kako kuhamo, što kupujemo i što imamo u svojoj kući. U Hrvatskoj je svako drugo dijete pretilo. Kako stati tome na kraj? Pa krenimo se educirati, prije svega što kuhati, kako i na koji način”, pojašnjava Barišić.

Male promjene koje mogu napraviti veliku razliku

Pekare, grickalice i gotovi proizvodi dostupni na svakom koraku, a roditeljima nije uvijek jednostavno poticati zdravije prehrambene izbore. Užurban način života ostavlja malo vremena za planiranje obroka i kuhanje, zbog čega praktična rješenja postaju dio svakodnevice. Ipak, stručnjaci ističu da cilj nije potpuno zabraniti određene namirnice niti stvarati osjećaj krivnje oko hrane. Puno je važnije djecu postupno učiti ravnoteži, umjerenosti i prepoznavanju kvalitetnijih izbora koje će jednog dana samostalno donositi.

Priprema obroka kod kuće, veći udio svježih i cjelovitih namirnica te redovita tjelesna aktivnost su među najvažnijim koracima u prevenciji pretilosti. Jednako važnu ulogu imaju i svakodnevne navike, poput zajedničkih obroka, redovitog doručka i smanjenog unosa ultraprocesuirane hrane. Djeca kroz takve obrasce ne usvajaju samo zdraviji način prehrane, nego i razvijaju dugoročno pozitivan odnos prema hrani. Stručnjaci naglašavaju da promjene ne moraju biti velike kako bi bile učinkovite. Najmanje navike su često temelj zdravijeg odrastanja.

“Učimo svoju djecu da pekara ne treba biti prvi odabir. Ako već mora neka bude ono što jednostavnije. Znači izbjegnimo ultraprocesuiranu hranu, izbjegavajmo polugotova i polupripremljena jela. Bazirajmo se na to da kuhamo sami. Cjelovita hrana je izvor zdravlja, ali isto tako i količina i tjelesna aktivnost. Mršavljenje kreće iz tanjura. Tjelesna aktivnost je ključna i važna, ali najvažniji je tanjur – što ste unijeli, kad i u kojoj mjeri”, zaključuje Barišić.

Naslovna fotografija: Pexels