Alergije se često pojave kao nešto što jednostavno treba liječiti kada se prvi simptomi već pojave. No što ako se dio alergijskih bolesti može prepoznati i prevenirati ranije – prije nego dijete razvije prve simptome? Pitanje prevencije alergija sve se više pomiče prema najranijoj životnoj dobi. A pritom se promatraju i brojni čimbenici: genetika, okoliš, prehrana, razvoj imunološkog sustava i mikrobiom.

Može li se na temelju tih spoznaja prepoznati povećani rizik i djelovati prije pojave bolesti? Koju ulogu imaju rana prehrana i izloženost alergenima, a koliko na razvoj alergijskih bolesti utječu okolišni čimbenici? O tome će se razgovarati na panel-diskusiji Može li moderna medicina spriječiti alergije prije nego počnu? u sklopu Stručnog skupa reproduktivne medicine, postpartuma i pedijatrije NeoFem, koji će se održati 17. listopada u hotelu The Westin Zagreb.

Zašto neke bebe razviju alergije, a druge ne?

Razvoj alergijskih bolesti se ne može objasniti samo jednim čimbenikom. Genetska predispozicija može imati važnu ulogu, no na razvoj alergija mogu utjecati i uvjeti u kojima dijete odrasta, prehrana, izloženost različitim čimbenicima iz okoliša te način na koji se tijekom ranog života razvija imunološki sustav. Zato prevencija alergija počinje prije kihanja, osipa, probavnih tegoba ili respiratornih simptoma.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli KIDZ.HR (@kidz.hr)

U ranom djetinjstvu se intenzivno razvija imunološki sustav. Zato se sve više pažnje posvećuje mogućnostima da se upravo tada utječe na smanjenje rizika od razvoja alergijskih bolesti. No pitanje nije jednostavno. Postoji li način da se unaprijed prepozna koje je dijete pod većim rizikom i može li se taj rizik smanjiti odgovarajućim preventivnim postupcima?

Kakvu ulogu imaju prehrana i rana izloženost alergenima?

Jedno od važnih pitanja u prevenciji alergija odnosi se na prehranu tijekom najranijeg razdoblja života. Način prehrane, vrijeme uvođenja pojedinih namirnica i odnos djetetova organizma prema potencijalnim alergenima su dio šire rasprave o tome kako se razvija imunološka tolerancija. Istodobno, suvremeni pristupi sve više proučavaju ranu izloženost alergenima.

Cilj je zapravo razumjeti kada, kako i kod koje djece izloženost određenim alergenima može imati preventivnu ulogu. A ne jednostavno izbjegavati sve potencijalno problematične tvari. Zato potrebne jasne kliničke smjernice i individualni pristup, osobito kada postoji povećani rizik za razvoj alergijske bolesti. U panelu će se ova pitanja promatrati iz različitih perspektiva – od pedijatrijske gastroenterologije i pulmologije do dermatologije, alergologije i nutricionizma.

Može li mikrobiom utjecati na razvoj imunološkog sustava?

Još jedno područje koje posljednjih godina privlači veliku pozornost jest mikrobiom. Mikroorganizmi u našem organizmu, posebno u probavnom sustavu, su povezani s brojnim procesima koji se odvijaju u tijelu, uključujući i razvoj imunološkog sustava. U ranom djetinjstvu mikrobiom se intenzivno mijenja i razvija.

Zato se istražuje kako različiti čimbenici – među njima prehrana i okoliš – mogu utjecati na njegov sastav te kakva bi mogla biti povezanost tih promjena s razvojem alergijskih bolesti. To ipak ne znači da postoji jedan dobar mikrobiom koji može spriječiti alergije. Odnos između mikrobioma, imuniteta i alergijskih bolesti je složen. A znanstvena istraživanja još uvijek pokušavaju razjasniti koje su povezanosti klinički najvažnije i kako ih je moguće primijeniti u prevenciji.

Od kože i pluća do probavnog sustava

Alergijske bolesti se ne manifestiraju uvijek na isti način niti zahvaćaju samo jedan organski sustav. Kod djece se mogu povezivati s različitim stanjima i simptomima, zbog čega je za njihovo prepoznavanje važan širi pogled na zdravlje djeteta. Koža, dišni sustav i probavni sustav pritom mogu biti dio iste priče.

Atopijske kožne bolesti, respiratorne alergije i alergijske reakcije povezane s hranom mogu se pojavljivati u različitim razdobljima djetinjstva, pa se u kliničkoj praksi nameće pitanje kako ih prepoznati dovoljno rano i postoji li mogućnost intervencije prije razvoja ozbiljnijih simptoma. Zato će se na panelu razgovarati iz više stručnih perspektiva.

Raspravu će moderirati dr. Marta Navratil. U raspravi će sudjelovati dr. Alemka Jaklin Kekez, dr. Ivana Vučemilović Šimunović, dr. Dora Madiraca Glasović te nutricionist Nenad Bratković. Njihove različite ekspertize omogućit će da se pitanje prevencije alergija sagleda iz više kutova – od prehrane i probavnog sustava, preko pluća i dišnih alergija, do kože, imunološkog sustava i nutritivnih strategija.

Možemo li alergije prevenirati prije prvih simptoma?

Suvremena medicina sve se više usmjerava prema prevenciji, a ne samo liječenju bolesti nakon njezina pojavljivanja. Kada je riječ o alergijama, to znači pokušati razumjeti koji čimbenici povećavaju rizik, kada se taj rizik može prepoznati i postoje li postupci kojima ga je moguće smanjiti. Panel će zato otvoriti pitanje može li se na alergijske bolesti djelovati dovoljno rano – prije nego što se pojave prvi simptomi.

U središtu rasprave bit će genetski i okolišni čimbenici, prehrana u ranoj dobi, razvoj imunološkog sustava, rana izloženost alergenima, mikrobiom te preventivne nutritivne i imunološke strategije. Pritom je važno razlikovati ono što suvremena medicina već može preporučiti od područja koja su još predmet istraživanja. Zato razgovor stručnjaka može ponuditi širu sliku o tome što danas znamo o prevenciji alergija, što se može primijeniti u kliničkoj praksi i koja pitanja još nemaju konačan odgovor.

Kada počinje prevencija alergija?

Pitanje iz naslova panel-diskusije zapravo otvara puno širu temu od samih alergija. Ako na razvoj alergijskih bolesti utječu genetika, okoliš, prehrana i razvoj imunološkog sustava, onda se i pitanje prevencije mora postaviti puno prije pojave prvih simptoma.

Rano djetinjstvo pritom postaje posebno važno razdoblje. Ne zato što se razvoj alergijske bolesti može unaprijed potpuno predvidjeti, nego zato što upravo tada nastaju brojni procesi koji oblikuju djetetov imunološki sustav. Što danas možemo učiniti kako bismo smanjili rizik, a gdje još uvijek nemamo dovoljno odgovora? To je jedno od ključnih pitanja o kojima će stručnjaci razgovarati na panelu Može li moderna medicina spriječiti alergije prije nego počnu?

Stručni skup NeoFem okuplja različite perspektive reproduktivnog i obiteljskog zdravlja

Stručni skup reproduktivne medicine, postpartuma i pedijatrije NeoFem održat će se 17. listopada 2026. u hotelu The Westin Zagreb, a program donosi predavanja i panel-diskusije posvećene temama koje povezuju reproduktivnu medicinu, trudnoću, postpartum i pedijatriju. Cjeloviti program možete pogledati na linku, a ulaznice su dostupne putem sustava Entrio.

Panel-diskusija Može li moderna medicina spriječiti alergije prije nego počnu? u središte stavlja jedno od važnih pitanja suvremene pedijatrije – možemo li prepoznati rizik dovoljno rano i djelovati prije nego što se alergijska bolest razvije?

Stručni skup je kategoriziran i bodovan od strane Hrvatske liječničke komore

Kategorija TMI: Domaći simpozij

Aktivni sudionici dobit će 9 bodova, a pasivni sudionici 7 bodova.

Skup je bodovan od strane Hrvatske ljekarničke komore.

Sudionici će dobiti 3 boda.

NAPOMENA: Ulaz na stručni skup je kontroliran i omogućen isključivo liječnicima, farmaceutima, primaljama, patronažnim sestrama, nutricionistima te drugim osobama čija je profesionalna djelatnost povezana s tematikom stručnog skupa.