Dvogodišnjaci upijaju riječi nevjerojatnom brzinom: evo kako ih možete potaknuti

Neke će trenutke svaki roditelj dugo pamtiti. Dijete koje je donedavno pokazivalo prstom što želi ili izgovaralo tek nekoliko poznatih riječi odjednom vas iznenadi kratkom rečenicom. Možda će reći mama, dođi, još soka ili tata, vidi. Te dvije ili tri riječi možda zvuče sasvim jednostavno, ali predstavljaju veliki razvojni iskorak. Upravo oko drugog rođendana govor počinje napredovati nevjerojatnom brzinom, a svakodnevni razgovori postaju sve bogatiji.

Svako dijete ima vlastiti tempo razvoja, no vokabular dvogodišnjaka se širi gotovo svakodnevno. Zato ne čudi što se roditelji pitaju govori li njihovo dijete dovoljno, treba li ga ispravljati kada pogriješi ili postoji nešto što mogu učiniti kako bi potaknuli razvoj govora. Dobra je vijest da odgovor ne uključuje posebne metode ni složene vježbe. Dijete najviše uči kroz ono što mu je već dio svakodnevice – razgovor tijekom igre, zajedničko čitanje slikovnica ili komentiranje svega što vidite i doživljavate.

Koliko riječi dijete od dvije godine najčešće zna?

Oko drugog rođendana većina djece razumije više nego što može izgovoriti. Aktivni rječnik najčešće obuhvaća između 50 i 75 riječi, iako neka djeca znaju i osjetno više. Zato nije korisno uspoređivati dijete s vršnjacima jer se govor razvija različitim tempom. Neki će mališani vrlo rano početi spontano razgovarati u kratkim rečenicama, dok će drugima za isti korak trebati još nekoliko mjeseci. Ono što je mnogo važnije od samog broja riječi jest način na koji ih dijete počinje povezivati.

U ovoj se dobi pojavljuju prve jednostavne rečenice poput mama dođi, još soka ili beba spava. To je važan znak da dijete više ne usvaja samo nove riječi nego ih uči povezivati u smislene cjeline. Kako mjeseci prolaze, rečenice postaju sve dulje, a komunikacija sve bogatija. Ako dijete do druge godine koristi vrlo mali broj riječi, primjerice manje od dvadesetak, dobro je razgovarati s pedijatrom koji će, prema potrebi, preporučiti dodatnu procjenu, uključujući i provjeru sluha.

Kako roditelji mogu potaknuti razvoj govora?

Najveći poticaj za razvoj jezika ne krije se u edukativnim igračkama ni posebnim metodama, nego u svakodnevnim razgovorima. Kada dijete kaže još keksa, roditelj može prirodno proširiti njegovu rečenicu odgovorom poput Želiš još jedan keks. Na taj način dijete sluša ispravan model govora, ali nema osjećaj da ga netko ispravlja ili ispituje. Spontani razgovori pomažu mu da s vremenom samo počne koristiti sve složenije rečenice.

Jednako važnu ulogu ima i zajedničko čitanje slikovnica. Nije potrebno samo pročitati priču od početka do kraja. Zaustavite se na ilustracijama, pitajte dijete što vidi, potaknite ga da imenuje životinje ili predmete i zajedno pokušajte pogoditi što će se dogoditi na sljedećoj stranici. Takvo čitanje nije samo ugodno zajedničko vrijeme. Ono obogaćuje vokabular, razvija razumijevanje jezika i pokazuje djetetu da razgovor može biti zabavan, zanimljiv i pun novih otkrića.

Govor nije jedino što se razvija u ovoj dobi

Dok se vokabular iz dana u dan proširuje, dvogodišnjaci postaju sve samostalniji i u igri. Sve sigurnije slažu kocke, rješavaju jednostavne puzzle i osmišljavaju vlastite male priče u kojima omiljene igračke dobivaju glavne uloge. Istodobno raste i njihova znatiželja pa žele istražiti baš sve što ih okružuje. Zato se mnogim roditeljima možda čini da je dom preko noći postao prepun igračaka, kockica i sitnih dijelova koji se svakodnevno samo sele iz jedne prostorije u drugu.

Dobra organizacija prostora može olakšati svakodnevicu, ali i potaknuti kvalitetniju igru. Korisno je različite vrste igračaka spremiti u zasebne kutije ili košare te istodobno ostaviti dostupnima samo nekoliko njih. Kada dijete nema previše izbora, lakše se usredotoči na igru i dulje zadržava pažnju. Ujedno je i pospremanje jednostavnije, a igračke nakon kraće pauze ponovno postaju zanimljive. Na kraju, upravo su svakodnevne situacije poput igre, razgovora i zajedničkog čitanja ono u čemu djeca ove dobi najviše uče i razvijaju svoje nove vještine.

Naslovna fotografija: Pexels