Što je muzikoterapija i kako doprinosi mentalnom zdravlju djece?

Muzikoterapija se sve češće prepoznaje kao vrijedan alat za očuvanje i jačanje mentalnog zdravlja. U svijetu u kojem se djeca već od najranije dobi susreću sa stresom, pritiscima i emocionalnim izazovima, glazba postaje siguran prostor izražavanja – bez riječi, bez pritiska i bez očekivanja.

Struka ističe kako muzikoterapija kod djece može pomoći u razvoju emocionalne regulacije, komunikacijskih vještina i osjećaja sigurnosti. Kroz strukturirani rad s glazbom, djeca lakše izražavaju emocije koje još ne znaju imenovati. Upravo tu muzikoterapija pokazuje svoj puni potencijal u području mentalnog zdravlja.

Što je zapravo muzikoterapija?

Radi se o obliku terapijskog pristupa u kojem se glazba koristi za poboljšanje fizičkog, emocionalnog, mentalnog, društvenog i kognitivnog zdravlja. Muzikoterapija se koristi i za povećanje kvalitete života i dobrobiti osobe. Terapija glazbom primjenjuje se u različitim područjima rada s djecom i odraslima, a temelji se na stručno vođenom terapijskom procesu.

“Radi se o znanstveno utemeljenoj disciplini koja koristi glazbu i zvuk u terapijske svrhe. U muzikoterapiji se, kroz muzičke elemente, radi na nemuzičkim ciljevima, odnosno onima koji nemaju veze s glazbom. Važno je naglasiti da to nije isto što i praksa zvučnim zdjelama, glazba u medicini ili glazba u edukaciji. Ovo je samostalna terapijska praksa, vođena visoko obrazovanim stručnjakom. Cilj joj je poticanje emocionalnog, tjelesnog, kognitivnog i socijalnog razvoja”, pojašnjava sveučilišna specijalistica kreativne terapije i muzikoterapeutkinja Tena Duran.

Muzikoterapija nije oblik opuštanja niti pasivno slušanje glazbe, već strukturiran i stručno vođen terapijski proces. Koristi glazbu i zvuk s jasnim ciljem poticanja emocionalnog, tjelesnog, kognitivnog i socijalnog razvoja osobe. Upravo zato ima važno mjesto u radu s djecom (i odraslima) te predstavlja vrijedan oblik podrške i ukupne kvalitete života.

Za koga je muzikoterapija korisna i kako pomaže djeci?

Tena Duran objašnjava i kako se muzikoterapija može prilagoditi različitim potrebama i dobnim skupinama. Glazba aktivira i tijelo i emocije, potiče povezanost i olakšava izražavanje.

“Muzikoterapija se primjenjuje u vrlo širokom spektru i prilagodljiva je različitim potrebama i dobnim skupinama. Od rada s djecom urednog razvoja, beba i roditelja, preko djece i odraslih s teškoćama do neuroloških bolesnika, palijativne skrbi i staračkih domova. Pomaže i kod emocionalnih te psiholoških poteškoća, stresa, anksioznosti ili trauma. Jednostavno rečeno, koristi se tamo gdje glazba može olakšati iskustvo, potaknuti samoregulaciju, podržati emocionalnu stabilnost i socijalnu interakciju”, dodaje Duran.

Primjena muzikoterapije kod djece vrlo je raznolika i prilagođena individualnim potrebama svakog djeteta.

“Kod djece se muzikoterapija najčešće koristi za poticanje emocionalnog izražavanja i regulacije, razvoj socijalnih vještina i komunikacije, podršku kognitivnom i motoričkom razvoju, smanjenje stresa i anksioznosti. Primjeri uključuju rad s djecom urednog razvoja, djecu s teškoćama u učenju ili razvoju, djecu na spektru autizma… Isto tako uključuju i bebe i roditelje, sve kroz zajedničke glazbene aktivnosti koje jačaju povezanost i osjećaj sigurnosti”, kaže muzikoterapeutkinja Duran.

U ovom kontekstu, vrijedi spomenuti i knjigu Kreativno izražavanje emocija. Knjiga kroz različite umjetničke pristupe – uključujući glazbu, pokret i likovni izražaj, nudi praktične smjernice za poticanje djece da svoje emocije prepoznaju, razumiju i kreativno izraze. Autorica Tena Duran naglašava kako djeca kroz kreativni izražaj djeca uče povezati svoje unutarnje osjećaje s vanjskim svijetom. To im pomaže u razvijanju emocionalne inteligencije i samopouzdanja.

Kako izgleda susret muzikoterapije u praksi?

Muzikoterapeutkinja Duran, također, opisuje kako u praksi izgleda jedan susret muzikoterapije i što sve može uključivati.

“Susret se uvijek prilagođava klijentu i njegovim potrebama, ciljevima i trenutnom emocionalnom stanju. U praksi to može uključivati vođeno slušanje glazbe i refleksiju osjećaja, improvizaciju na instrumentima ili glasom, korištenje glazbe u kombinaciji s pokretom ili likovnim izražajem”, kaže Duran.

“Posebno se pokazalo korisnim i za roditelje koji su iscrpljeni i traže podršku u vraćanju energije, emocionalne ravnoteže i unutarnjeg zadovoljstva. Muzikoterapija može pružiti siguran prostor za opuštanje, smirenje i obnovu vitalnosti, jer potiče osjećaj radosti i povezanosti s vlastitim tijelom i djetetom”, dodaje.

Kad se odlučiti za muzikoterapiju?

Terapija glazbom može biti vrijedan oblik podrške u trenucima kada osjećamo da nam je potrebna ravnoteža, smirenje ili dodatna podrška za sebe ili dijete. Kada i zašto se odlučiti za muzikoterapiju?

“Muzikoterapija se može uključiti u bilo kojem trenutku kada postoji potreba za podrškom, bilo da se radi o prevenciji stresa i jačanju emocionalne otpornosti, rješavanju trauma i psiholoških izazova, poticanju razvoja i socijalne interakcije kod djece i sl. Drugim riječima, glazba postaje alat koji vodi prema unutarnjoj stabilnosti, izražavanju osjećaja i obnovi životne energije i to u svakoj dobi i životnoj situaciji”, zaključuje Duran.

Naslovna fotografija: Pexels