Kako muzikoterapija može pomoći djeci?

Glazba ponekad kaže ono što riječi ne mogu. Dijete koje teško govori o strahu, tuzi ili frustraciji možda će svoje osjećaje lakše pokazati kroz ritam, pokret, glas ili sviranje. Upravo na toj prirodnoj povezanosti glazbe i emocija temelji se muzikoterapija. U stručno vođenom i sigurnom okruženju glazba postaje puno više od ugodnog zvuka. Ona može biti način komunikacije, prostor za izražavanje i podrška djetetu dok upoznaje vlastite emocije.

To je posebno važno u najranijoj dobi, kada djeca tek uče prepoznati ono što osjećaju i pronaći riječi kojima će to opisati. Muzikoterapija im pritom može ponuditi drugačiji put do emocionalne ravnoteže. Kroz zajedničko stvaranje glazbe, improvizaciju, pjevanje ili pokret, dijete dobiva priliku izraziti se bez pritiska da sve mora odmah objasniti. Uz emocionalno izražavanje, takav pristup može podržati razvoj komunikacije, socijalnih vještina i osjećaja sigurnosti. No kako izgleda muzikoterapija i kada može biti korisna djeci?

Što je muzikoterapija?

Radi se o obliku terapijskog pristupa u kojem se glazba koristi za poboljšanje fizičkog, emocionalnog, mentalnog, društvenog i kognitivnog zdravlja. Muzikoterapija se koristi i za povećanje kvalitete života i dobrobiti osobe. Terapija glazbom primjenjuje se u različitim područjima rada s djecom i odraslima, a temelji se na stručno vođenom terapijskom procesu.

“Radi se o znanstveno utemeljenoj disciplini koja koristi glazbu i zvuk u terapijske svrhe. U muzikoterapiji se, kroz muzičke elemente, radi na nemuzičkim ciljevima, odnosno onima koji nemaju veze s glazbom. To nije isto što i praksa zvučnim zdjelama, glazba u medicini ili glazba u edukaciji. Ovo je samostalna terapijska praksa, vođena visoko obrazovanim stručnjakom. Cilj joj je poticanje emocionalnog, tjelesnog, kognitivnog i socijalnog razvoja”, pojašnjava sveučilišna specijalistica kreativne terapije i muzikoterapeutkinja Tena Duran.

Muzikoterapija nije oblik opuštanja niti pasivno slušanje glazbe, već strukturiran i stručno vođen terapijski proces. Koristi glazbu i zvuk s jasnim ciljem poticanja emocionalnog, tjelesnog, kognitivnog i socijalnog razvoja osobe. Upravo zato ima važno mjesto u radu s djecom (i odraslima) te predstavlja vrijedan oblik podrške i ukupne kvalitete života.

Kako pomaže?

Tena Duran pojašnjava i kako se muzikoterapija može prilagoditi različitim potrebama i dobnim skupinama. Glazba aktivira i tijelo i emocije, potiče povezanost i olakšava izražavanje.

“Muzikoterapija se primjenjuje u vrlo širokom spektru i prilagodljiva je različitim potrebama i dobnim skupinama. Od rada s djecom urednog razvoja, beba i roditelja, preko djece i odraslih s teškoćama do neuroloških bolesnika, palijativne skrbi i staračkih domova. Pomaže i kod emocionalnih te psiholoških poteškoća, stresa, anksioznosti ili trauma. Jednostavno rečeno, koristi se tamo gdje glazba može olakšati iskustvo, potaknuti samoregulaciju, podržati emocionalnu stabilnost i socijalnu interakciju”, dodaje Duran.

Primjena muzikoterapije kod djece je raznolika i prilagođena individualnim potrebama svakog djeteta.

“Kod djece se muzikoterapija najčešće koristi za poticanje emocionalnog izražavanja i regulacije, razvoj socijalnih vještina i komunikacije, podršku kognitivnom i motoričkom razvoju, smanjenje stresa i anksioznosti. Primjeri uključuju rad s djecom urednog razvoja, djecu s teškoćama u učenju ili razvoju, djecu na spektru autizma… Isto tako uključuju i bebe i roditelje, sve kroz zajedničke glazbene aktivnosti koje jačaju povezanost i osjećaj sigurnosti”, kaže muzikoterapeutkinja Duran.

U ovom kontekstu, vrijedi spomenuti i knjigu Kreativno izražavanje emocija. Knjiga kroz različite umjetničke pristupe – uključujući glazbu, pokret i likovni izražaj, nudi praktične smjernice za poticanje djece da svoje emocije prepoznaju, razumiju i kreativno izraze. Autorica Tena Duran naglašava kako djeca kroz kreativni izražaj djeca uče povezati svoje unutarnje osjećaje s vanjskim svijetom. To im pomaže u razvijanju emocionalne inteligencije i samopouzdanja.

Kako izgleda susret muzikoterapije?

Muzikoterapeutkinja Duran, također, opisuje kako u praksi izgleda jedan susret muzikoterapije i što sve može uključivati.

“Susret se uvijek prilagođava klijentu i njegovim potrebama, ciljevima i trenutnom emocionalnom stanju. U praksi to može uključivati vođeno slušanje glazbe i refleksiju osjećaja, improvizaciju na instrumentima ili glasom, korištenje glazbe u kombinaciji s pokretom ili likovnim izražajem”, kaže Duran.

“Posebno se pokazalo korisnim i za roditelje koji su iscrpljeni i traže podršku u vraćanju energije, emocionalne ravnoteže i unutarnjeg zadovoljstva. Muzikoterapija može pružiti siguran prostor za opuštanje, smirenje i obnovu vitalnosti, jer potiče osjećaj radosti i povezanosti s vlastitim tijelom i djetetom”, dodaje.

Kad se odlučiti za muzikoterapiju?

Terapija glazbom može biti vrijedan oblik podrške u trenucima kada osjećamo da nam je potrebna ravnoteža, smirenje ili dodatna podrška za sebe ili dijete.

“Muzikoterapija se može uključiti u bilo kojem trenutku kada postoji potreba za podrškom, bilo da se radi o prevenciji stresa i jačanju emocionalne otpornosti, rješavanju trauma i psiholoških izazova, poticanju razvoja i socijalne interakcije kod djece i sl. Drugim riječima, glazba postaje alat koji vodi prema unutarnjoj stabilnosti, izražavanju osjećaja i obnovi životne energije i to u svakoj dobi i životnoj situaciji”, zaključuje Duran.

Naslovna fotografija: Pexels