Urin je jedan od najjednostavnijih, ali i vrlo korisnih pokazatelja djetetova zdravlja. Njegov izgled, količina i sastav mogu liječniku dati važne informacije o hidraciji organizma, radu bubrega, mokraćnog sustava i mogućim upalnim ili metaboličkim poremećajima. Zato se analiza urina kod djece često radi kada postoje simptomi poput povišene temperature, bolnog ili učestalog mokrenja, bolova u trbuhu ili leđima, promjene boje urina, neugodna mirisa ili oticanja, ali i kao dio rutinske obrade kada treba provjeriti opće zdravstveno stanje.

Naravno, roditelje iznenadi kada se u nalazu pojavi nešto što se ne očekuje, poput proteina. Iako takav rezultat može zvučati zabrinjavajuće, proteini u urinu kod djece ne znače uvijek ozbiljan problem. Ponekad su prolazna pojava, a ponekad znak da nalaz treba dodatno pratiti i razjasniti.

Takav nalaz često je privremen i nestaje sam od sebe. No, postoje i situacije kada proteinurija ne prolazi i zahtijeva detaljniju medicinsku provjeru. U nastavku saznajte što znači nalaz proteina u urinu, kada ga treba ponoviti i koje simptome pratiti. Pedijatrica dr. med. Helena Živić iz zagrebačke Poliklinike Helena objašnjava sve što roditelji trebaju znati o proteinuriji kod djece.

Što je protein u urinu i kako ga prepoznati?

Protein u urinu kod inače zdravog djeteta relativno je česta pojava. Pedijatrica Živić ističe kako je prolaznog karaktera i nije znak ozbiljne bolesti. Neki bezazleni uzroci uključuju tjelesni napor, povišenu temperaturu, virozu, dehidraciju ili slabiju hidraciju, kao i prisutnost bakterija u mokraćnom sustavu. Tjelesna aktivnost različitog intenziteta ili febrilno stanje mogu privremeno povećati izlučivanje proteina urinom. Stanje se obično normalizira nakon odmora i oporavka od akutne bolesti.

Nakon pojave proteina u urinu, često se preporučuje ponoviti nalaz iz prvog jutarnjeg urina. Time se isključuje ortostatska proteinurija, koja se javlja samo u uspravnom položaju. Ako proteinurija opstaje, dijete se upućuje na nefrološku obradu. Posebnu pozornost zahtijeva proteinurija nefrotskog tipa, kada su prisutne veće količine proteina u urinu, osobito uz pojavu edema kapaka, nogu ili ruku. Tada odmah treba provesti bolničku obradu.

Kada je potrebna dodatna obrada?

Pedijatrica Živić ističe kako roditelji trebaju pratiti simptome poput:
• oticanja kapaka i nogu te skrotuma kod dječaka
• smanjenog mokrenja uz nagli porast težine
• promjene boje urina
• pjenušavog urina
• pojačanog umora djeteta
• povišenog krvnog tlaka
• glavobolje i bolova u trbuhu.

Djetetovi nalazi trebaju dodatnu obradu ako u više ponovljenih uzoraka urina opstaje proteinurija ili su prisutni povišeni eritrociti. To može ukazivati na mikrohematuriju ili makrohematuriju. Obradu treba proširiti i ako dijete ima povišen tlak, otoke kapaka, nogu, ruku ili skrotuma, ili povišene ureju i kreatinin uz smanjenu glomerularnu filtraciju. Posebnu pažnju zahtijevaju djeca koja imaju već poznate reumatološke ili druge sistemske bolesti.

Dijete se upućuje dječjem nefrologu ako postoje ranije spomenuti nalazi ili ako obiteljska anamneza pokazuje bolesti glomerula, hipertenziju, bubrežne kamence, ciste ili kroničnu bubrežnu bolest. Rano uključivanje nefrologa omogućava pravovremenu dijagnostiku i liječenje. Time se smanjuje rizik od napredovanja bubrežnih bolesti i razvoja komplikacija.

Što očekivati dugoročno?

Pedijatrica Živić ističe kako dugoročna prognoza djece s proteinurijom ovisi o njenom uzroku. Ako se radi o ortostatskoj proteinuriji, koja se javlja u uspravnom položaju, a u ležećem položaju je nema, ona je prolazna i neće ostati posljedice.
 
Ako je proteinurija, pak, dio ozbiljnije bubrežne bolesti, potrebno je dugotrajno praćenje i liječenje. Liječenje započeto na vrijeme i adekvatne nefrološke kontrole značajno poboljšavaju ishod i sprječavaju, odnosno usporavaju razvoj kronične bubrežne bolesti.

Naslovna fotografija: Freepik