Treba li vas zabrinuti ako vaše dijete mjesečari?

Noć je, kuća je tiha, a vi ste sigurni da vaše dijete mirno spava. Ipak, začujete korake iz hodnika, škripu vrata ili primijetite svjetlo koje se pali. Kada ga pronađete, dijete je na prvi pogled budno. Kreće se, možda čak nešto i govori, ali pogled mu je odsutan, kao da vas ne prepoznaje. Tada je teško razlučiti što se zapravo događa. Pokušavate ga dozvati, postaviti pitanje, ali odgovori su nepovezani ili izostaju. Ujutro, kada ga pitate o tome, dijete se ničega ne sjeća. Takve situacije kod roditelja mogu izazvati zbunjenost, ali i nelagodu koju nije uvijek lako objasniti.

Mjesečarenje nije rijetka pojava kod djece, ali unatoč tome, mnogima ostaje nepoznanica. Roditelji se pitaju trebaju li reagirati odmah, probuditi dijete ili ga samo lagano usmjeriti natrag u krevet. U tim trenucima granica između sna i budnosti djeluje nejasno, a osjećaj kontrole nad situacijom lako izmiče. Često se javljaju i dodatna pitanja. Može li se dijete ozlijediti, je li riječ o prolaznoj fazi ili znaku nečeg ozbiljnijeg, treba li potražiti stručnu pomoć… Ova tema zato nosi posebnu težinu – jer se događa dok dijete izgleda budno, a zapravo nije u svjesno onoga što radi.

Istovremeno, roditelji trebaju znati da ne znači svaka noćna epizoda problem. Iza mjesečarenja često stoje razvojni procesi koji su dio odrastanja, ali i niz čimbenika koji mogu utjecati na učestalost i intenzitet takvih situacija. Dječji san nije statičan – mijenja se kako dijete raste, a s njim se mijenjaju i obrasci ponašanja tijekom noći. Zato treba razlikovati uobičajene pojave od onih koje zahtijevaju dodatnu pažnju. Kada je riječ o sigurnosti i razumijevanju djetetova sna, roditeljima je potrebna jasna i stručna perspektiva. Za Kidz.hr o tome detaljnije govori izv. prof. dr. sc. Romana Gjergja Juraški, neuropedijatrica i ESRS certificirana somnologinja iz Dječje bolnice Srebrnjak.

Što je mjesečarenje i zašto se javlja?

Tijekom mjesečarenja, mozak se nalazi u stanju djelomičnog buđenja u kojem se dijete kreće po prostoru i komunicira. No, zapravo je u stanju između dubokog sna i budnosti, jer su različiti dijelovi mozga nalaze u različitim stanjima. Neuropedijatrica Gjergja Juraški pojašnjava kako su aktivni motorički sustavi koji kontroliraju kretanje, a uspavan je prefrontalni korteks koji je odgovoran za donošenje odluka i pamćenje. Dijete se zato ujutro ničeg ne sjeća. Epizode se najčešće događaju u prvoj trećini noći tijekom sporovalnog NREM spavanja, pa je mjesečarenje NREM parasomnija.

Glavni uzroci i okidači mjesečarenja kod djece najčešće su kombinacija naslijeđene sklonosti i različitih noćnih čimbenika, pri čemu se kao glavni uzrok ističe nezrelost središnjeg živčanog sustava koji još uvijek uči pravilno prelaziti iz jedne faze sna u drugu. Genetika određuje, dodaje neuropedijatrica, hoće li dijete mjesečariti. Dijete roditelja koji su mjesečarili, ima rizik za isto od 45 % do 60 %. Vanjski čimbenici poput umora i stresa određuju koliko često će se epizode ponavljati.

“Umor je najčešći razlog zašto dijete noću mjesečari. Kada je preumorno, dijete brzo nakon usnivanja ulazi u duboko spavanje iz kojeg je teže glatko prijeći u budnost. Nedostatak sna značajno povećava učestalost epizoda mjesečarenja. Istraživanja su pokazala da produljena budnost može isprovocirati epizode čak i kod onih koji rijetko mjesečare. Stres može povećati učestalost, jer fragmentira spavanje, pa se mozak češće nalazi u stanju između sna i budnosti. Ostali fiziološki okidači mogu biti povišena temperatura, prepunjen mokraćni mjehur, ali i buka i prejaka svjetlost u prostoru u kojem dijete spava”, pojašnjava Gjergja Juraški.

Što roditelji trebaju znati o mjesečarenju?

Mjesečarenje samo po sebi nije opasna bolest ni poremećaj, no neuropedijatrica upozorava kako okolina u kojoj se dijete tijekom epizode kreće može predstavljati određeni rizik, ponajprije zbog mogućih padova, spoticanja ili izlaska iz kuće. Iako dijete tijekom mjesečarenja djeluje motorički spretno, nije u potpunosti svjesno svoje okoline. Zato su mjere sigurnosti vrlo važne – preporučuje se osigurati stepenice, vrata i prozore i ukloniti stvari iz blizine kreveta. Dijete koje mjesečari, isto tako, ne bi trebalo spavati na gornjem ležaju kreveta na kat. Prigušeno noćno svjetlo može pomoći i djetetu i roditeljima tijekom noćnih epizoda. U većini slučajeva mjesečarenje prolazi bez posljedica, a dijete se samo vrati u krevet.

Mjesečarenje prestaje biti normalna faza razvoja kada počne narušavati kvalitetu života ili kada se promijeni njegov karakter. Mjesečarenje je vrlo rijetko povezano s mentalnim poremećajima, ali može biti signal nekih drugih smetnji kao što su npr. poremećaji disanja u spavanju. Kad mjesečarenje prati glasno hrkanje, hvatanje zraka u snu ili disanje na usta, uzrok može biti opstruktivna apneja u spavanju. Mozak tad nema dovoljno kisika i dijete se djelomično budi što provocira epizode mjesečarenja. To zahtijeva pregled stručnjaka.

“Kad mjesečarenje počinje ili se intenzivira u adolescenciji, treba isključiti emocionalne konflikte i tjeskobu – adolescenti ih procesuiraju kroz poremećaje spavanja. U tom razdoblju treba isključiti i zlouporabu alkohola ili određenih supstanci. Kad se epizode mjesečarenja događaju više puta u noći ili svaku noć, to sugerira da je arhitektura sna ozbiljno narušena, a djeca su tijekom dana pospana. Ponekad se mjesečarenje može zamijeniti za noćnu epilepsiju, što zahtjeva snimanje EEG-a i pregled neuropedijatra. Kad se mjesečarenje javlja izolirano i povremeno, a dijete je ujutro odmorno i ne sjeća se događaja, nije potrebno širiti obradu”, pojašnjava Gjergja Juraški.

Kada mjesečarenje zahtijeva dodatnu pažnju?

Mjesečarenje je usko povezano s razvojem dječjeg mozga te se obično javlja u razdoblju kada je duboki san najizraženiji, a mozak još nije u potpunosti usavršio prijelaze između različitih faza sna. Neuropedijatrica ističe kako se mjesečarenje najčešće pojavljuje kod djece između četvrte i osme godine života te da oko 15 % djece u toj dobi barem jednom doživi epizodu mjesečarenja. Kod većine djece ono spontano nestaje ulaskom u pubertet jer se s odrastanjem smanjuje udio dubokog sna, a živčani sustav postupno sazrijeva.

Ipak, roditelji bi se trebali posavjetovati s pedijatrom ili stručnjakom za poremećaje spavanja ako mjesečarenje predstavlja sigurnosni rizik za dijete, ako se epizode događaju vrlo često, utječu na djetetovo svakodnevno funkcioniranje, nastavljaju se i nakon ulaska u tinejdžersku dob ili se prvi put pojave u odrasloj dobi, kao i u slučajevima kada su prisutni neuobičajeni simptomi. U većini slučajeva, liječnik će prvo preporučiti higijenu spavanja, odnosno redovito vrijeme odlaska u krevet, i osiguravanje prostora.

“Ako su epizode intenzivne, može se provesti cjelonoćna polisomnografija. Općenit je savjet ne buditi dijete tijekom epizode mjesečarenja. Najbolje ga je polako usmjeriti natrag prema krevetu. Dio mozga zadužen za svjesno razmišljanje je u dubokom snu, pa naglo buđenje izaziva dezorijentaciju i strah. Dijete se može probuditi u mraku, ne znajući gdje je, što rezultira plačem ili agresivnom reakcijom. Kad dijete probudite, ono će se potpuno razbuditi, pa će mu zbog toga trebati puno više vremena da ponovno zaspi. Kad ga usmjerite u krevet bez buđenja, ono će jednostavno nastaviti spavati i ujutro se ničega neće sjećati. Epizoda može trajati nekoliko minuta te treba ostati uz dijete dok ne legne i ponovno se potpuno umiri”, zaključuje.

Naslovna fotografija: Pexels