Umjetna inteligencija postaje dio odrastanja – evo na što UNICEF upozorava

Umjetna inteligencija više nije tehnologija strogo rezervirana za odrasle ili stručnjake. Djeca i mladi je koriste za rješavanje školskih zadataka i pisanje domaćih zadaća. Sustavi im služe za objašnjavanje školskog gradiva i brzo prevođenje stranih tekstova. Osim toga, djeca uz pomoć umjetne inteligencije pronalaze odgovore na brojna pitanja koja ih zanimaju. Ova im je tehnologija postala uobičajen alat. Obraćaju joj se prirodno, baš kao što pretražuju i klasične internetske stranice. Umjetna inteligencija tako polako postaje neizostavan dio njihovog odrastanja i obrazovanja.

S druge strane, nova UNICEF-ova analiza donosi važno upozorenje za javnost. Rezultati pokazuju da se umjetna inteligencija među djecom širi velikom brzinom. Tehnološki rast je znatno brži nego što društvo uspijeva razviti pravila korištenja. Nedostaju i adekvatni zaštitni mehanizmi koji bi trebali učinkovito štititi najmlađe korisnike. Stručnjaci zato pozivaju roditelje na pojačani oprez i veći svakodnevni angažman. Preporuka je da se roditelji upoznaju s načinom na koji njihova djeca koriste dostupne AI alate. Uz to, važno je da o ovoj temi otvoreno razgovaraju sa svojom djecom kod kuće. Samo se tako mogu izbjeći potencijalni rizici i osigurati digitalno okruženje.

Djeca prihvaćaju AI brže od odraslih

Opsežno UNICEF-ovo istraživanje nedavno je provedeno u 10 zemalja širom svijeta. Rezultati su pokazali da umjetnu inteligenciju aktivno koristi više od 20 milijuna djece. Posebno je zanimljiv podatak o brzini usvajanja modernih digitalnih alata. Naime, mlađe generacije nove tehnologije prihvaćaju i do tri puta brže nego odrasle osobe. Podatak zorno pokazuje važnu činjenicu o modernom odrastanju. Umjetna inteligencija je u kratkom vremenskom roku postala nezaobilazan dio rutine.

Kada je riječ o razlozima korištenja, situacija je prilično jasna. Najveći broj djece oslanja se na umjetnu inteligenciju prvenstveno kao na pomoć pri učenju. Preciznije brojke iz ovog istraživanja vrlo su slikovite i pokazuju razmjere trenda. Procjenjuje se da je oko 13 milijuna djece već isprobalo AI alate za rješavanje školskih zadataka. Također, djeca ih koriste i za temeljitiju samostalnu pripremu prije nastave. Tijekom učenja, najmlađi korisnici umjetnu inteligenciju doživljavaju kao praktičnog pomoćnika. Za njih je to pouzdan alat koji izuzetno brzo odgovara na svako postavljeno pitanje.

Ovo istraživanje otkriva i pomalo neočekivani podatak. Naime, upotreba naprednih alata više nije ograničena isključivo na školske obveze i stjecanje znanja. Jedno od 10 ispitanih djece navodi da se umjetnoj inteligenciji obraćaju kada ih nešto muči. Traže podršku u trenucima kada im je potreban savjet oko osobnih problema. Umjesto razgovora s prijateljima ili obitelji, djeca svoje dileme povjeravaju računalnom programu. Trend naglašava potrebu za većim oprezom i razgovorom o sigurnosti.

AI nije ni prijatelj ni psiholog

Razgovor s chatbotom djeci može djelovati blisko i prirodno. Tehnologija je dizajnirana tako da vješto simulira ljudsku komunikaciju. Odgovori na pitanja stižu na ekran gotovo iste sekunde. Komunikacija je brza, pristupačna i jednostavna za korištenje. Uz to, umjetna inteligencija stvara dojam nekoga tko uvijek pažljivo sluša i ne osuđuje. Djeca se zbog toga mogu osjećati opušteno u virtualnoj interakciji. No, ovdje je važno naglasiti ključnu činjenicu. Umjetna inteligencija nije stvarna osoba i nema prave osjećaje. Ne može zamijeniti razgovor s roditeljem. Isto tako, ne može zamijeniti savjet učitelja ili druge odrasle osobe. Stvarni ljudi pružaju pravu empatiju, razumijevanje i životno iskustvo koje strojevi ne posjeduju.

Odgovori koje generira umjetna inteligencija nastaju na specifičan način. Temelje se na matematičkim obrascima iz golemih baza podataka. To su zapravo informacije na kojima je određeni računalni sustav prethodno treniran. Zbog napredne tehnologije, odgovori zvuče izrazito stručno, smisleno i uvjerljivo. Međutim, korisnici moraju znati da oni nisu baš uvijek činjenično točni. Ponekad generirane informacije mogu biti potpuno pogrešne ili izvučene iz konteksta. Uz to, tekstovi često nisu prikladni za mlađe korisnike. Računalni program ne može uvijek uspješno prilagoditi sadržaj specifičnoj djetetovoj dobi. Sustav također ne prepoznaje emocionalnu zrelost osobe s kojom komunicira. Zato stručnjaci redovito upozoravaju javnost – djeca ne bi smjela donositi važne odluke samostalno i brzopleto. Oslanjanje isključivo na savjete i odgovore dobivene od AI alata može biti riskantno.

Djeca su svjesna i mogućih opasnosti

Zanimljivo je sagledati i drugu stranu priče. Unatoč čestom korištenju, ni djeca ne doživljavaju umjetnu inteligenciju u potpunosti pozitivno. Mnogi korisnici zapravo pokazuju zavidnu razinu opreza u digitalnom prostoru. Detaljna UNICEF-ova analiza donosi konkretne brojke o njihovim strahovima. Rezultati pokazuju da je čak trećina ispitanika zabrinuta zbog modernih tehnologija. Njihov je strah prvenstveno vezan uz razne oblike zlonamjernih aktivnosti na internetu. Mladi se boje mogućnosti da se AI alati koriste za raznorazne prijevare. Također, djeca u velikoj mjeri strahuju od raznih oblika online manipulacije. Uz to, brine ih brzo i nekontrolirano širenje dezinformacija. Svjesni su da lažne vijesti i izmišljeni podaci mogu lako prevariti i naštetiti ljudima.

Uz strah od prevara, velik broj djece navodi još jedan specifičan problem. Strahuju od moguće zloupotrebe osobnih fotografija i privatnih videozapisa. Gotovo četvrtina ispitanika otvoreno je izrazila svoju zabrinutost oko ovog pitanja. Strah se odnosi na mogućnost stvaranja lažnih vizualnih sadržaja pomoću umjetne inteligencije. Tu se prvenstveno misli na eksplicitne lažne snimke i fotografije. Takvi materijali su u javnosti poznati i kao deepfake sadržaji. Takvi podaci pokazuju da djeca prepoznaju prednosti tehnologije, ali istodobno osjećaju nesigurnost zbog načina na koji se ona može zloupotrijebiti.

Zaštita djece ne prati razvoj tehnologije

UNICEF naglašava da adekvatna zaštita djece u digitalnom svijetu značajno zaostaje. Moderno društvo jednostavno ne prati brzi tehnološki tempo. Brojni popularni AI alati uopće nisu osmišljeni za najmlađe. Njihovi kreatori prilikom izrade rijetko imaju na umu specifične potrebe dječje dobi. Programi su najčešće prilagođeni isključivo odraslim korisnicima. Mehanizmi za osiguravanje digitalne sigurnosti pak još uvijek nisu dovoljno razvijeni ni testirani. Sve to stvara i nepotrebne rizike za mlade korisnike. Svakodnevno i neometano koriste napredne alate koji za njih nisu u potpunosti sigurni.

Istodobno se javlja još jedan nedovoljno istražen problem. Znanstvenici nemaju dovoljno konkretnih i provjerenih podataka. Još uvijek ne znaju kako umjetna inteligencija dugoročno utječe na djecu. Posljedice korištenja AI alata tek se trebaju istražiti. Nije posve poznato kako moderna tehnologija oblikuje cjelokupni dječji razvoj. Postavlja se i važno pitanje njenog utjecaja na dječji način učenja. Stručnjake posebno zanima dugoročni utjecaj na razvoj kritičkog razmišljanja. Uz to, nepoznato je kako umjetna inteligencija točno djeluje na dječje emocionalno zdravlje.

Kako roditelji mogu pomoći?

Umjetna inteligencija sama po sebi zapravo nije ni isključivo dobra ni isključivo loša. Njezina priroda je neutralna. Baš kao što je to slučaj s internetom ili društvenim mrežama, njezin će utjecaj ovisiti o ljudima. Sve ovisi o tome na koji se točno način ova tehnologija svakodnevno koristi. U ovom modernom digitalnom dobu, roditelji se često osjećaju preopterećeno novim informacijama. Međutim, ne moraju savršeno poznavati baš sve dostupne AI alate na tržištu. Važnije je da pokažu iskren interes za djetetov digitalni život. Trebali bi redovito i otvoreno razgovarati s djecom. Korisno je pitati ih za što točno upotrebljavaju programe. Važno je djetetu jasno objasniti da odgovori umjetne inteligencije nisu uvijek potpuno točni. Sustavi ponekad griješe i nude polovične informacije. Zato je bitno djecu naučiti vještini provjeravanja činjenica. Svaku informaciju vrijedi dodatno provjeriti pretraživanjem više različitih izvora.

Tijekom upoznavanja s umjetnom inteligencijom, pitanje sigurnosti mora biti prioritet. Jednako je važno na vrijeme upozoriti djecu na opasnosti neopreznog dijeljenja privatnosti. Mladi korisnici moraju znati da u razgovor s AI alatima nikada ne smiju unositi osobne podatke. Ne bi smjeli učitavati ni svoje privatne fotografije. Također, ne smiju dijeliti kućne adrese, lozinke ili druge osjetljive informacije. Ponekad dijete putem ovih alata traži savjet o vlastitim osjećajima, složenim prijateljstvima ili problemima u školi. U takvim osjetljivim situacijama, roditelji bi ga trebali nježno usmjeriti na pravi put. Moraju ga potaknuti da o svojim problemima radije razgovara sa stvarnom odraslom osobom. Umjetna inteligencija svakako može biti vrijedan pomoćnik u učenju i razvoju novih vještina. Ipak, nikakav računalni kod ne može zamijeniti ljudski odnos, empatiju i pravu podršku.

Naslovna fotografija: Pexels / Anna Shvets