Zašto bebe i mala djeca udaraju glavom i kada se treba zabrinuti?

Beba se ljulja naprijed-natrag i udara glavom o madrac. Mališan se tijekom izljeva ljutnje glavom zalijeće u zid ili pod. Takvi prizori mogu zabrinuti roditelje, osobito ako se ponavljaju. Prvo pitanje koje se nameće jest boli li dijete nešto ili je riječ o znaku da se događa nešto neuobičajeno. Ipak, udaranje glavom je relativno česta pojava u dojenačkoj i ranoj dječjoj dobi. U mnogim je slučajevima povezano sa samoumirivanjem, umorom ili izražavanjem emocija koje dijete još ne zna opisati riječima. Razlozi za takvo ponašanje mogu biti različiti.

Neke bebe udaraju glavom dok se pripremaju za spavanje, dok mališani to mogu činiti kada su ljutiti, frustrirani ili žele privući pozornost. Ponekad se iza ponavljajućih pokreta krije i fizička nelagoda. Iako udaranje glavom najčešće nije razlog za zabrinutost, važno je pratiti kada se pojavljuje i kako se dijete pritom ponaša. Učestalost, intenzitet i popratni simptomi mogu pomoći u procjeni treba li potražiti savjet pedijatra. U nastavku donosimo što sve može potaknuti takvo ponašanje i kako roditelji mogu reagirati.

Zašto bebe i mala djeca udaraju glavom?

Jedan od najčešćih razloga jest potreba za samoumirivanjem. Neke bebe ritmično pomiču glavu ili se njišu dok tonu u san. Pritom mogu udarati glavom o madrac ili naslanjati zatiljak na ogradu krevetića. Takvi pokreti mogu im pomoći da se opuste i lakše zaspu. Ponekad se pojavljuju i tijekom noćnih buđenja ili neposredno nakon buđenja. Ponavljajući ritam nekim mališanima pruža osjećaj ugode i predvidljivosti. Takvo ponašanje može potrajati određeno vrijeme, a kod većine djece postupno se smanjuje kako rastu.

Udaranje glavom može biti i reakcija na nelagodu ili snažne emocije. Primjerice, dijete kojemu niču zubići ili ga boli uho može ponavljati pokrete glavom. Ponekad tako pokušava skrenuti pozornost s boli. Kod starijih beba i mališana razlog može biti frustracija. Dijete još ne zna uvijek riječima izraziti ljutnju, nezadovoljstvo ili umor. Zato svoje osjećaje može pokazivati fizičkim reakcijama. Udaranje glavom ponekad se pojavljuje i tijekom tantruma, kada dijete teško kontrolira emocije.

Kako reagirati kada dijete udara glavom?

Kada primijete da dijete udara glavom, roditelji bi najprije trebali osigurati njegovu sigurnost. Ako se to događa tijekom igre ili izljeva ljutnje, dijete treba nježno udaljiti od tvrdih rubova i površina. Važno je ostati smiren i ne reagirati vikom ili kažnjavanjem. Takve reakcije mogu dodatno pojačati djetetovu uznemirenost. Ako dijete udara glavom kako bi privuklo pozornost, korisno je pružati mu više pozitivne pažnje tijekom igre i mirnih trenutaka. To, naravno, ne znači da treba ignorirati ponašanje koje može dovesti do ozljede.

Ako se udaranje glavom najčešće pojavljuje prije spavanja, pokušajte uvesti umirujuću i predvidljivu večernju rutinu. Topla kupka, tiho pjevušenje ili čitanje slikovnice mogu pomoći djetetu da se opusti. Tijekom dana osigurajte mu dovoljno vremena za igru i kretanje. Kod starijih mališana korisno je imenovati osjećaje i pokazati im kako ih mogu izraziti bez udaranja. Posebno je važno paziti na sigurnost tijekom spavanja. U krevetić bebe mlađe od godinu dana ne stavljajte jastuke, mekane deke ni zaštitne ogradice jer povećavaju rizik od gušenja. Ako se ponašanje često ponavlja, bilježite kada se pojavljuje i koliko traje. Te informacije mogu biti korisne stručnjacima.

Kada se zbog udaranja glavom treba javiti pedijatru?

Postoje i situacije u kojima je potreban savjet liječnika. Pedijatru se javite ako dijete često udara glavom tijekom dana, ako se pritom ozljeđuje ili ako ponašanje ometa njegov san. Razgovor s liječnikom preporučuje se i kada se udaranje glavom pojavi iznenada ili postaje sve intenzivnije. Važno je obratiti pozornost i na moguće znakove boli, osobito ako dijete istodobno djeluje razdražljivo ili neutješno plače. Ako nakon udarca u glavu primijetite gubitak svijesti, ponavljano povraćanje, napadaj ili neuobičajenu pospanost, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć.

Samo udaranje glavom nije dovoljno da bi se zaključilo kako dijete ima razvojne teškoće. Svakako je važno obratiti pozornost na cjelokupan razvoj. Ako dijete gubi ranije stečene vještine, ima teškoće u komunikaciji ili pokazuje izrazite promjene u ponašanju, potrebno je razgovarati s pedijatrom. Ponavljajući pokreti glavom mogu se pojaviti i kod djece s poremećajem iz spektra autizma ili drugim neurorazvojnim teškoćama, ali sami po sebi nisu dokaz poremećaja. Kod neke djece udaranje glavom povezano je i s ritmičnim pokretima tijekom uspavljivanja ili spavanja. Takvi pokreti često se povlače s odrastanjem. Ako su snažni, uzrokuju ozljede ili ometaju san, liječnik može procijeniti je li potrebna dodatna obrada. U većini slučajeva djeca s vremenom prerastu ovu naviku.