Ljeto djeci uglavnom donosi bezbrižne dane ispunjene igrom na plaži, kupanjem i boravkom na otvorenom. Za roditelje čiji se mališani bore s atopijskim dermatitisom, najtopliji dio godine umjesto opuštanja donosi nove brige. U javnosti uglavnom vlada ukorijenjeno mišljenje da sunce i morska sol automatski rješavaju sve probleme s kožom. Stvarna situacija na terenu ipak nije toliko predvidljiva. Kod neke će djece morski zrak i umjereno izlaganje suncu doista donijeti vidljivo olakšanje. Kod druge će pak kombinacija visokih temperatura, intenzivnog znojenja i pojačanog kontakta s travom ili pijeskom izazvati rasplamsavanje neugodnog ekcema.

Osjetljiva i oštećena kožna barijera tijekom ljetnih mjeseci balansira između brojnih izazova, od snažnog UV zračenja i klora u bazenima do agresivnijih formula u preparatima za zaštitu od sunca. Među brojnim savjetima, roditelji se opravdano pitaju kako postaviti idealnu ljetnu rutinu? Treba li i dalje u istoj mjeri inzistirati na gustim emolijensima? Kako na vrijeme prepoznati tanku granicu između uobičajenog ljetnog pogoršanja i ozbiljnije bakterijske infekcije? Za Kidz.hr na ova pitanja odgovara pedijatrijski dermatolog Josip Zekić iz Dr. Zekić Clinic.

Zašto se atopijski dermatitis ljeti može pogoršati?

Ljetni mjeseci većini mališana donose olakšanje. Dermatolog Zekić ipak naglašava kako toplina, pojačano znojenje i UV zračenje kod dijela bolesnika mogu intenzivirati svrbež i upalne procese. Nakupljanje znoja na osjetljivim mjestima dodatno narušava ionako oslabljenu kožnu barijeru. Zato se javlja snažno peckanje, najizraženije u pregibima koljena i lakata, ispod tijesne odjeće te na dijelovima tijela gdje dolazi do stalnog trenja kože. Tijekom najtoplijeg dijela godine roditelji se često susreću i s nevidljivim ljetnim okidačima koji dodatno kompliciraju kliničku sliku. Problem nerijetko stvaraju agresivni kemijski repelenti protiv komaraca, intenzivno mirisni kozmetički preparati te neadekvatni zaštitni filteri u kremama za sunčanje. Situaciju pogoršavaju i učestalo kupanje koje isušuje kožu, kao i dugotrajan boravak u pregrijanim, zagušljivim prostorima bez optimalnog protoka zraka.

“Umjereno izlaganje sunčevoj svjetlosti može kod dijela bolesnika djelovati protuupalno i privremeno smanjiti vidljivost ekcema. Ljeti se zato kod dijela bolesnika često vidi poboljšanje. Međutim, taj učinak nije jednak kod svih. Pretjerano izlaganje suncu može dovesti do dodatne iritacije, dehidracije kože i pogoršanja simptoma. Zato je cilj ne sunčati ekcem, nego omogućiti kontrolirano, sigurno izlaganje uz dobru zaštitu i obnovu kožne barijere”, dodaje.

More, bazen i svakodnevna njega: što odmaže?

Roditelji najčešće griješe, ističe dermatolog, kada potpuno preskoče nanošenje emolijensa čim nastupe topliji dani. Iako vlada zabluda da ljeti koži ne treba toliko njege, redovita obnova barijere ključna je u svim godišnjim dobima. S druge strane, česta je pogreška i korištenje premasnih krema kod djece koja se pojačano znoje. Takvi preparati zatvaraju pore i mogu potaknuti stvaranje neugodnog osipa od vrućine. I predugo kupanje djeteta u vrućoj vodi, upotreba agresivnih sapuna ili mirisnih losiona mogu utjecati na pogoršanje. Roditelji također često zaborave odmah isprati klor s djetetove kože nakon izlaska iz bazena. Propust je i nanošenje hidratantnih proizvoda tek nekoliko sati nakon kupanja, umjesto da se koža namaže odmah nakon sušenja ručnikom.

Kada je riječ o ljetovanju, nastavlja dermatolog, more uglavnom pozitivno utječe na djecu s atopijskim dermatitisom. Kombinacija morske klime i čistog zraka može vidno smanjiti aktivnost ekcema. Ipak, morska sol na oštećenim i otvorenim dijelovima kože može izazvati neugodno peckanje. Zato je važno dijete nakon svakog izlaska iz mora istuširati običnom, mlakom vodom i odmah nanijeti zaštitni emolijens. Za razliku od mora, bazenska voda i klor češće iritiraju osjetljivu kožu i narušavaju njezinu vlažnost. Dodatni ljetni neprijatelj je i dječji znoj koji djeluje kao okidač za neizdrživ svrbež. Čim dijete završi s aktivnošću, potrebno mu je što prije skinuti vlažnu odjeću, kratko ga otuširati i obnoviti hidrataciju cijelog tijela.

“Ljetna rutina treba biti jednostavna: kratko tuširanje mlakom vodom, blagi sindet bez mirisa, pažljivo sušenje tapkanjem i odmah nakon toga emolijens. Djeci treba birati laganu, prozračnu pamučnu odjeću, izbjegavati pregrijavanje i planirati boravak vani izvan najjačeg sunca. Kod zaštite od sunca preporučuju se hipoalergenski proizvodi namijenjeni osjetljivoj ili atopijskoj koži. Kod male djece treba posebnu pažnju posvetiti mehaničkoj zaštiti od sunca, šeširu i hladu”, kaže Zekić.

Kako prepoznati da više nije riječ samo o pogoršanju ekcema?

Obično se ljetno pogoršanje ekcema, ističe Zekić, najčešće prepoznaje po izraženijem crvenilu, izraženoj suhoći kože te intenzivnijem svrbežu koji tjera dijete na stalno češanje. Na tim se mjestima mogu uočiti i sitne ogrebotine, odnosno površinska oštećenja nastala noktima. Međutim, roditelji moraju biti oprezni i znati razlikovati uobičajene simptome od potencijalnih komplikacija. Na bakterijsku infekciju treba posumnjati ako se na koži pojave žućkaste krastice ili ako rane počnu vlažiti i curiti. Alarm za uzbunu su i naglo pojačano crvenilo, izraženija bolnost na dodir, toplina kože na upaljenom mjestu te opća klonulost djeteta. S druge strane, ljetne gljivične infekcije manifestiraju se nešto drugačije. One obično uzrokuju jasno ograničene, rubne i ljuskave promjene na tijelu koje izgledom ne odgovaraju klasičnom obrascu atopije.

“Pregled dermatologa je potreban ako se ekcem brzo pogoršava, ne odgovara na uobičajenu njegu, ako sumnjate na infekciju ili ako dijete noću jako svrbi i ne spava. Treba reagirati i ako se promjene šire na nove regije, bolne su ili više niste sigurni je li riječ o atopijskom dermatitisu ili drugoj kožnoj bolesti. Pravodobna procjena važna je jer se pravilnim režimom njege često može spriječiti ljetno pogoršanje i iskoristiti potencijalni protuupalni učinak umjerenog sunca bez štete za kožu”, zaključuje Zekić.

Naslovna fotografija: Pexels