Evo koje su srednje škole ove godine bile hit među osmašima

Prijelaz iz osnovne u srednju školu ogroman je korak u djetetovu životu. Iza nas su mjeseci prikupljanja ocjena i strogog bodovanja uspjeha. Razmišljalo se o budućem zanimanju i pratilo se stanje na ljestvicama. Sada je za više od 38 tisuća hrvatskih osmaša stigao dan koji će pamtiti. Objavljene su konačne ljestvice poretka za upis u srednje škole. Time je za većinu učenika konačno završio jedan od najstresnijih dijelova dosadašnjeg školovanja. Iako su konačni rezultati sada svima poznati, posao još uvijek nije potpuno gotov. Za dio roditelja i učenika slijedi završni, administrativni korak. Potrebno je na vrijeme dostaviti potpisane upisnice i svu preostalu dokumentaciju.

Svake se godine nakon objave rezultata priča o samim brojkama. Svi žele znati koje su škole bile najpoželjnije i koliko je bodova trebalo za upis. Rezultati upisa otkrivaju i kako se mijenjaju interesi mladih generacija. Pokazuju koja zanimanja privlače najbolje učenike i gdje konkurencija raste. Dok jedni i dalje sanjaju o klupama najpoznatijih gimnazija, drugi biraju drugačiji put. Svoju budućnost vide u raznim zdravstvenim ili tehničkim zanimanjima. Zato smo provjerili koje su gimnazije i strukovne škole ove godine upisali odlikaši s najviše bodova. Pritom smo istražili smo i koji su programi bili najkonkurentniji.

Više od 38 tisuća učenika ostvarilo pravo upisa

Objavom konačnih ljestvica poretka završen je najvažniji dio ljetnog upisnog roka u srednje škole. Prema službenim podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te CARNET-a, pravo upisa ostvarilo je 38.005 učenika. Svi oni dobili su potvrdu unutar sustava e-Upisi da su upisani u željeni obrazovni program. Ovaj trenutak označio je kraj višemjesečnog razdoblja velike neizvjesnosti. Ipak, objava konačnih rezultata ne znači da je cijeli postupak u potpunosti gotov. Učenici koji su ostvarili pravo upisa sada moraju do propisanog roka moraju svojoj srednjoj školi dostaviti potpisanu upisnicu. Moraju priložiti i ostalu dokumentaciju koju ustanova eventualno traži.

Upis se smatra službeno završenim tek kada škola potvrdi sve zaprimljene dokumente. Dobra je vijest da većina roditelja ovaj posao može obaviti digitalnim putem. Sustav e-Upisi omogućuje brzo slanje papira bez dodatnih odlazaka u samu školu. S druge strane, za učenike koji nisu upisali željeni program nije sve izgubljeno. Ubrzo nakon završetka ljetnog upisnog roka slijedi objava preostalih slobodnih mjesta, što označava početak jesenskog upisnog roka. Neupisani će učenici tako dobiti priliku potražiti program koji najbolje odgovara njihovim interesima.

Ove gimnazije upisuju učenike s najviše bodova

Gimnazije se godinama čvrsto drže na vrhu ljestvice najtraženijih srednjih škola. Ovogodišnji rezultati upisa potvrđuju da se taj trend nastavlja. Posebnu pažnju privlače zagrebačke škole koje samostalno provode prijemne ispite – konkurencija je bila velika i napeta. Za pojedine obrazovne programe broj prijavljenih kandidata bio je višestruko veći od broja slobodnih mjesta. To jasno pokazuje koliko su ovi programi cijenjeni među učenicima koji žele nastaviti svoje obrazovanje na visokoj razini.

Na samom vrhu te prestižne liste nalazi se prirodoslovno-matematička gimnazija I. gimnazije u Zagrebu. Njeni upisani učenici ostvarili su impresivan prosjek od čak 87,83 boda. Zanimljivo je da je za svega 27 upisnih mjesta pristiglo čak 275 prijava. To znači da je interes bio gotovo deset puta veći od raspoloživog broja mjesta. Odmah iza nje slijedi XV. gimnazija, svima poznatija pod nazivom MIOC. Tamo je pravo upisa ostvarilo 208 učenika, uz visoki prosjek od 86,90 bodova. Treće mjesto zauzela je Gimnazija Tituša Brezovačkog sa svojim općim programom. Ondje su upisani učenici postigli prosjek od 85,97 bodova.

Među deset gimnazijskih programa s najvišim prosjekom bodova našle su se i druge ugledne škole. Tu su redom Gimnazija Lucijana Vranjanina, X. gimnazija Ivan Supek te I. gimnazija. Na listi se nalazi i Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, uz IX. gimnaziju. Tu su još V. gimnazija te III. gimnazija u Zagrebu. Riječ je o obrazovnim institucijama koje iz godine u godinu privlače najbolje učenike iz cijele Hrvatske. U pravilu, kandidati moraju ostvariti gotovo maksimalan broj bodova kako bi osigurali svoje mjesto.

I gimnazije bez prijemnog tražile gotovo maksimalan broj bodova

Podaci Ministarstva pokazuju da je konkurencija velika i u školama bez prijemnih ispita, odnosno gimnazijama koje učenici upisuju na temelju ostvarenih bodova. Razlike među prijavljenim kandidatima bile su male. Za upis u pojedine popularne programe trebalo je imati gotovo besprijekoran školski uspjeh. To se odnosi na kontinuirani rad tijekom svih osam razreda osnovne škole. Zanimljivo je pogledati sam vrh ljestvice gimnazija bez prijemnog ispita.

Najviši prosjek bodova tamo su ostvarili odlični učenici iz Koprivnice. Riječ je o onima koji su upisali prirodoslovno-matematičku gimnaziju u sklopu Gimnazije Fran Galović. Prosjek upisanih tamo je visokih 79,89 bodova. Pravo upisa u ovaj zahtjevni program ostvarilo je 25 učenika. Odmah iza njih slijedi zagrebačka X. gimnazija Ivan Supek. Njihov opći program upisali su učenici s prosjekom od 79,81 bod. Treće mjesto zauzima Talijanska srednja škola Leonardo da Vinci u Bujama. Tamo je prosjek iznosio sjajnih 79,66 bodova. U taj specifični program upisuju svega dva učenika, a ondje se iz godine u godinu traži gotovo maksimalan broj bodova.

Popis škola koje upisuju učenike s najvišim prosjekom time ne završava. Na listi se nalazi i Gimnazija Franje Petrića u Zadru. Odlične rezultate redovito bilježi i III. gimnazija Osijek. Visoko mjesto drži i Srednja škola Tina Ujevića u Kutini. Među najboljima se zasluženo našla i II. gimnazija Zagreb. Odličan uspjeh ostvarila je i Srednja škola Isidora Kršnjavoga u Našicama. Ovaj niz sjajnih škola zaključuje Gimnazija Petra Preradovića u Virovitici. U javnosti se ponekad stvara pogrešan dojam da najbolje rezultate ostvaruju isključivo zagrebačke obrazovne ustanove. Međutim, podaci dokazuju nešto sasvim suprotno da uspješni i marljivi učenici dolaze iz apsolutno svih dijelova Hrvatske.

Zdravstveni i tehnički programi ponovno među najpoželjnijima

U javnosti se često misli kako većina najboljih učenika bira gimnazije. Ipak, rezultati upisa pokazuju drugačiju sliku. Veliki interes i dalje vlada za četverogodišnje strukovne programe. To se osobito odnosi na područja zdravstva i tehnike. Visoki prosjeci bodova to itekako jasno potvrđuju. Na samom vrhu ove zanimljive ljestvice nalazi se Tehnička škola Ruđera Boškovića u Zagrebu. Učenici koji su tamo upisali program tehničara za mehatroniku ostvarili su sjajne rezultate. Njihov prosjek iznosio je visokih 77,75 bodova. Konkurencija je bila velika jer se za 78 mjesta prijavio čak 331 učenik.

Odmah iza njih, drugo mjesto zauzima Zdravstveno učilište u Zagrebu. Ondje je za popularni smjer fizioterapeutski tehničar prosjek upisanih iznosio 77,70 bodova. Na trećem se mjestu našla Tehnička škola Zadar. Njihovi budući arhitektonski tehničari ostvarili su impresivan prosjek od 77,63 boda. Na popisu najtraženijih strukovnih programa našlo se još nekoliko škola. Tu su Medicinska škola Osijek te Zdravstvena škola Split. Odličan interes bilježe i Tehnička škola Pula te Građevinska tehnička škola Rijeka. Na listi najboljih nalaze se još Elektrostrojarska škola Varaždin i Medicinska škola u Rijeci.

Djeca sve više biraju škole koje otvaraju više mogućnosti

Ovogodišnje konačne ljestvice ponovno su potvrdile nekoliko zanimljivih trendova. Gimnazije i dalje ostaju prvi izbor velikog broja učenika. To se osobito odnosi na veće gradove, gdje je konkurencija uvjerljivo najveća. S druge strane, postoji i velik interes za strukovne škole. Tu dominiraju zdravstveni, farmaceutski, tehnički i mehatroničarski programi i potvrđuju novo razmišljanje kod mladih generacija. Sve više učenika već u osmom razredu razmišlja praktično i bira zanimanja koja im nude mogućnosti zapošljavanja. Istovremeno, programi im ostavljaju otvoren put za nastavak obrazovanja na fakultetu.

Unatoč jasnim trendovima, popularnost pojedine škole ne bi smjela biti jedini kriterij pri odabiru. Ono što predstavlja izvrsnu odluku za jedno dijete, drugome možda uopće neće odgovarati. Svaki je učenik potpuno jedinstven. Njegovi interesi, sposobnosti, razina motivacije i osobnost igraju ključnu ulogu. Ti su faktori često puno važniji od samog bodovnog praga za upis. Najvažnije je pronaći okruženje u kojem će učenik najbolje razvijati svoje potencijale. Škola u kojoj će se osjećati zadovoljno i uspješno učiti uvijek je najbolji izbor. To je dugoročno važnije od odabira ustanove isključivo zbog njezina starog ugleda.

Zato iz cijelog procesa proizlazi iznimno važna poruka za roditelje. Uspjeh u životu nije rezerviran samo za određenu skupinu djece. Nije ograničen isključivo na one koji su uspjeli upisati najpopularnije gimnazije ili najtraženije strukovne programe. Srednja škola predstavlja početak jednog potpuno novog obrazovnog puta. Pred ovim mladim ljudima tek stoje brojne sjajne prilike u budućnosti. Oni će sigurno još mijenjati svoje interese i usmjeravati vlastitu karijeru. S vremenom će razvijati nova znanja i specifične vještine.

Naslovna fotografija: Pexels / Max Fischer