Dolazak toplijih dana i buđenje prirode za obitelji znače i povratak aktivnostima na otvorenom. Parkovi, šume i livade postaju nepresušna igrališta na kojima djeca istražuju svijet i troše energiju. Boravak na svježem zraku neprocjenjiv je za njihov fizički i kognitivni razvoj oa roditelji potiču svaki trenutak proveden na otvorenom. No, s proljećem se vraćaju i krpelji – sitni nametnici koji izazivaju zabrinutost i strah od bolesti koje mogu prenijeti.

Iako su veličine tek sitne točkice, krpelji u roditeljskim očima brzo poprimaju velike proporcije. Dodatnu zbunjenost stvaraju brojne internetske dezinformacije i zastarjeli savjeti o tome kako pravilno reagirati, što dodatno produbljuje roditeljsku nesigurnost. Roditelje iznova muče iste nedoumice. Jesu li sve zelene površine jednako rizične, kako prepoznati opasan ubod, koje korake u panici pod svaku cijenu moraju izbjeći…

Priroda je ipak prostor u kojem djeca mogu sigurno uživati uz dozu razumnog opreza i pravovremenu edukaciju. Kao što djecu učimo sigurnom ponašanju u prometu, jednako ih možemo naučiti i osnovama zaštite od krpelja. Ključ leži u prevenciji i provjerenim informacijama, kako bismo strah zamijenili osjećajem sigurnosti. Kako pravilno zaštititi djecu i smanjiti rizike, za Kidz.hr govori Milivoj Jovančević, izv. prof. dr. sc., prim., dr. med., spec. pedijatrije iz Poliklinika Salvea.

Kada počinje sezona krpelja?

Boravak u prirodi tijekom proljeća i ljeta je za mnoge nezaobilazan dio svakodnevice. No, tada raste i potreba za dodatnim oprezom zbog ugriza krpelja. Iako ih često povezujemo isključivo sa šumama, mogu se pronaći i u gradskim parkovima, livadama, vrtovima te uz šumske staze. Posebno su ugrožena djeca i kućni ljubimci jer više vremena provode na travnatim površinama i u kontaktu s raslinjem. Zato stručnjaci svake godine podsjećaju na važnost prevencije.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli KIDZ.HR (@kidz.hr)

“Kažu da krpelj može biti sitan, veličine male točkice, a sa sobom može donijeti velike probleme. Sezona krpelja kreće negdje od veljače, kada kreću topliji dani i traje negdje do kraja jeseni. Pritom treba znati da su krpelji najpriustniji u najnižem raslinju. To znači da su prisutni u grmlju, travi i tako dalje. Boravak u prirodi nosi rizik da se krpelj zalijepi za kožu i počne sisati krv. Krpelj na taj način onda može prenijeti određene bolesti”, pojašnjava Jovančević.

Koje bolesti prenose krpelji?

Iako većina ugriza krpelja prolazi bez posljedica, određeni krpelji mogu prenijeti ozbiljne zarazne bolesti. Simptomi se, pak, često ne pojavljuju odmah nakon ugriza pa se tegobe često ne povezuju s boravkom u prirodi nekoliko tjedana ranije. Zato je potrebno pratiti promjene na koži i općeg stanja organizma nakon uklanjanja krpelja. Poseban oprez potreban je ako se pojave crvenilo, temperatura, glavobolja ili simptomi slični gripi.

“Krpelji najčešće prenose dvije bolesti. Jedna je virusni meningitis. Nju najviše nose krpelji koji borave u području između Save i Drave, a ima ih nešto i u Gorskom kotaru. Druga je bakterijska bolest Lume borelioza koja se javlja tako, tri do četiri tjedna nakon uboda krpelja. Na tom mjestu se počinje javljati crvenilo. Tada se treba javiti liječniku jer je potrebna antibiotska terapija”, pojašnjava pedijatar.

Kako se zaštititi?

Prilikom boravka u prirodi bi se svakako trebalo pridržavati osnovnih mjera zaštite koje mogu smanjiti rizik od ugriza krpelja. Posebno se preporučuje oprez tijekom šetnji šumama, livadama i područjima s gustom vegetacijom, gdje su krpelji najaktivniji. Osim pravilnog odabira odjeće, važnu ulogu imaju i sredstva za zaštitu od insekata te pregled tijela nakon povratka iz prirode. Preventivne mjere posebno su važne kod djece jer tijekom igre češće dolaze u kontakt s travom i niskim raslinjem.

“Kad se boravi u prirodi, zapravo treba izbjegavati svo to žbunje i povlačenje niskom raslinju. Odjeća treba biti dugih rukava, dugih nogavica, svjetlije boje. Ako se krpelj pojavi na koži, tako će ga se lakše prepoznati i ukloniti. Prije odlaska u prirodu, kogu se koristiti i repelenti, odnosno sredstva za odbijanje insekata”, pojašnjava Jovančević.

Što učiniti nakon povratka iz prirode?

Nakon boravka u prirodi, preporučuje se detaljan pregled tijela. Krpelji se često zadrže na teško vidljivim mjestima poput vlasišta, područja iza ušiju, pazuha, prepona ili stražnje strane koljena. Važno je reagirati što prije jer se mogućnost prijenosa određenih bolesti povećava duljinom vremena koje krpelj provede pričvršćen za kožu. Liječnici pritom upozoravaju kako se pri uklanjanju krpelja ne bi smjele koristiti različite kućne metode jer one mogu dodatno otežati pravilno uklanjanje. Najvažnije je ostati smiren i krpelja pravilno ukloniti.

“Po dolasku iz prirode, najbolje je svu odjeću i obuću skinuti, oprati ju, otuširati se i vidjeti ako se slučajno nađe negdje krpelj koji se prihvatio. Krpelj je zapravo kratkotrajno prisutan. Ako ga primijetite na koži, uzmite pincetu i ulovite ga što je moguće bliže koži, a zatim i vertikalno potegnite. Kod skidanja krpelja se ne koriste nikakve kreme i ulja. Ne treba ništa rotirati, a ako na koži ostanu kukice, nogice ili vršak glave, to ne treba zabrinjavati. Organizam će to odstraniti sam”, zaključuje pedijatar Jovančević.

Naslovna fotografija: Pexels