Roditelji koji su posljednjih mjeseci s nestrpljenjem čekali rezultate upisa u jaslice i vrtiće ponovno su se suočili s dobro poznatim problemom – nedostatkom mjesta. Iako je dio hrvatskih gradova uspio osigurati smještaj za svu prijavljenu djecu, brojke pokazuju da velik broj djece ni ove godine nije ostvario željeni upis. Posebno je zabrinjavajuća situacija u jaslicama, gdje potražnja i dalje znatno premašuje raspoložive kapacitete.

Najnoviji podaci Ministarstva demografije za 2026. godinu potvrđuju da je jaslički smještaj jedan od najvećih izazova hrvatskog sustava ranog i predškolskog odgoja. U čak 15 gradova više od 20 % djece za koju su roditelji podnijeli zahtjev nije uspjelo dobiti mjesto u jaslicama. Situacija je nešto povoljnija kada je riječ o vrtićima za djecu stariju od tri godine, no ni tu nisu riješeni svi problemi. U pojedinim je gradovima više od petine prijavljene djece ostalo bez mjesta.

Na ozbiljnost problema upozorava i Udruga Sidro, koja okuplja stručnjake iz područja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Kako prenosi Hina, iz Udruge ističu da tisuće djece svake godine ostaju bez mjesta u vrtićima. Roditelji se pak suočavaju s nedostatkom kapaciteta i netransparentnim postupcima upisa. Podaci Ministarstva demografije pokazuju i da izazov nije prisutan samo u manjim sredinama, nego i u većim gradovima poput Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka.

Jaslice i dalje najveći problem u većini gradova

Prema podacima Ministarstva demografije, samo je 46 hrvatskih gradova ove godine uspjelo upisati svu djecu za koju su roditelji podnijeli zahtjev za jaslički smještaj. U još 53 grada bez mjesta ostalo je do 10 posto prijavljene djece. U dodatnih devet gradova neupisano je između 10 i 20 % mališana. To pokazuje da velik broj roditelja ni ove godine nije uspio osigurati mjesto za svoje dijete, unatoč podnesenom zahtjevu.

Najteža situacija zabilježena je u 15 gradova u kojima više od petine djece nije dobilo mjesto u jaslicama. Među njima su Samobor, Đakovo, Bjelovar, Dugo Selo i Vrbovec. Za četiri grada – Ilok, Knin, Ogulin i Zlatar – podaci nisu bili dostupni. Objavljene brojke potvrđuju da problem nije ograničen na nekoliko sredina, nego pogađa gradove različitih veličina diljem Hrvatske.

Kada je riječ o vrtićima za djecu stariju od tri godine, stanje je nešto povoljnije, ali još uvijek nije zadovoljavajuće. U 68 gradova upisana su sva prijavljena djeca, dok je u 42 grada bez mjesta ostalo do 10 % mališana. Između 10 i 20 % djece nije upisano u osam gradova. U dodatnih osam više od petine prijavljene djece nije dobilo mjesto u vrtiću. Među njima su Karlovac, Valpovo, Dugo Selo, Oroslavje, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Varaždinske Toplice i Virovitica.

Situacija je još složenija u općinama

Podaci Ministarstva demografije pokazuju da je situacija još složenija u brojnim općinama u kojima dio roditelja nema mogućnost upisa djece jer potrebni kapaciteti uopće ne postoje. U čak 63 općine nema ni jaslica ni vrtića. U 108 općina je pak organiziran vrtićki smještaj, ali ne i jaslice. To znači da tek nešto manje od 60 % hrvatskih općina svojim stanovnicima može ponuditi obje usluge. Zato mnoge obitelji već u startu imaju znatno manje mogućnosti nego roditelji koji žive u većim gradovima.

Većina općina koje imaju organiziran smještaj ipak je uspjela upisati svu djecu za koju je podnesen zahtjev. Međutim, ni ondje problem nije u potpunosti riješen. U čak 30 općina više od 20 % prijavljene djece ostalo je bez mjesta u vrtiću ili jaslicama. Među njima su Gornja Stubica, Mače, Motovun, Tuhelj, Bibinje, Viškovo, Nuštar i Josipdol. Podaci Ministarstva demografije pokazuju da dostupnost ranog i predškolskog odgoja i dalje uvelike ovisi o mjestu stanovanja.

Velik broj nevaljanih prijava dodatno otežava sliku

Iz Udruge Sidro upozoravaju da statistiku dodatno otežava velik broj nevaljanih zahtjeva za upis. Značajan dio prijava odnosi se na djecu koja do početka pedagoške godine, odnosno do 1. rujna, još nisu navršila godinu dana. Zato zahtjevi ne ispunjavaju propisane uvjete za upis u jaslice, iako roditelji žele na vrijeme osigurati mjesto za svoje dijete. Iz Udruge smatraju da praksa može stvoriti pogrešnu sliku o potrebama roditelja i dodatno otežati razumijevanje službenih podataka o upisima.

Pojedini gradovi, među njima i Zagreb, na svojim internetskim stranicama ističu da se zahtjevi za upis mogu podnositi tijekom cijele godine. Međutim, u praksi su jasličke skupine uglavnom popunjene već početkom rujna. To znači da djeca koja prvi rođendan slave, primjerice, u ožujku imaju male ili gotovo nikakve šanse dobiti mjesto tijekom iste pedagoške godine. Udruga Sidro smatra da ovakve situacije otvaraju pitanje transparentnosti i jasnoće sustava upisa u dječje vrtiće. Time ukazuju na potrebu za rješenjima koja će roditeljima pružiti jasnije informacije i jednake mogućnosti upisa.

Kako stoje Zagreb, Split, Rijeka i Osijek?

Grad Zagreb je Ministarstvu demografije dostavio podatak da nije uspio upisati do 10 % djece u jaslice i vrtiće. Prema podacima koje je predstavio gradonačelnik Tomašević, zaprimljena su ukupno 8.972 zahtjeva za upis. Od toga je 1.777 zahtjeva ocijenjeno nevaljanima, a nakon razmatranja prigovora upisano je 7.267 djece. Važno je istaknuti da se velik dio nevaljanih zahtjeva odnosi na djecu koja do početka pedagoške godine još nisu navršila godinu dana života. Ta je skupina djece, kako upozorava i Udruga Sidro, među onima koja najčešće ostaju bez mogućnosti upisa u jaslice tijekom godine.

Slični izazovi vidljivi su i u drugim velikim hrvatskim gradovima. U Splitu je, prema privremenim rezultatima od 8. lipnja koje je Udruga Sidro dostavila Hini, zaprimljen 1.591 zahtjev za upis. Mjesto je dobilo 812 djece, dok je 128 zahtjeva bilo nevaljano. Dodatnih 261 prijava nije zadovoljilo propisane uvjete, a čak 391 dijete ostalo je bez mjesta zbog nedostatka kapaciteta. U Rijeci je bez mjesta ostalo ukupno 474 djece. Od toga je 208 zahtjeva ocijenjeno nevaljanima, za dvoje djece nije bilo moguće osigurati potrebne uvjete, dok 264 djece nije upisano isključivo zbog nedostatka slobodnih mjesta.

Ni u Osijeku situacija nije potpuno zadovoljavajuća. Prema privremenim rezultatima prvog kruga upisa, 89 djece nije primljeno zbog nedostatka kapaciteta. Njih 37 nije zadovoljilo kriterij dobi, a 21 dijete nije ostvarilo pravo upisa jer nema prebivalište u Osijeku. Pet zahtjeva odbijeno je zbog neispunjavanja uvjeta procijepljenosti, dok su dva bila nepotpuna. Objavljeni podaci pokazuju da se s izazovima pri upisu u jaslice i vrtiće, bilo zbog nedostatka mjesta ili administrativnih uvjeta, i dalje suočavaju roditelji u najvećim hrvatskim gradovima.

Najranjivija djeca često ostaju po strani

Iz Udruge Sidro upozoravaju da među djecom koja najčešće ostaju bez mjesta u vrtićima ranjivu skupinu čine djeca s teškoćama u razvoju. Ona često nailaze na dodatne prepreke pri upisu, iako bi im uključivanje u sustav ranog i predškolskog odgoja moglo biti od iznimne važnosti za razvoj, socijalizaciju i svakodnevnu podršku. Iz Udruge ističu da bi sustav trebao osigurati jednake mogućnosti svoj djeci, bez obzira na njihove razvojne potrebe ili mjesto stanovanja.

Istodobno upozoravaju da problem nije isključivo u nedostatku kapaciteta. Smatraju kako je potrebno uspostaviti jasniji, transparentniji i pravedniji sustav upisa koji će roditeljima pružiti veću sigurnost i razumljivije kriterije. Poručuju i da dječji vrtići ne bi smjeli postati politički poligon za promoviranje lokalnih vlasti, nego mjesto koje će svim obiteljima omogućiti jednak pristup ranom i predškolskom odgoju. Prema mišljenju Udruge Sidro, to je jedan od ključnih preduvjeta za kvalitetniji i dostupniji sustav predškolskog odgoja u Hrvatskoj.

Naslovna fotografija: Pexels / Pavel Danilyuk