Znate li što je flaming i zašto predstavlja problem za djecu na internetu?

Internet je djeci postao mjesto za druženje, učenje i zabavu. Ondje razmjenjuju poruke s prijateljima, komentiraju objave, igraju online igre i svakodnevno provode velik dio slobodnog vremena. Internet pruža brojne prilike za učenje, kreativnost i povezivanje s vršnjacima. Svi znamo da istovremeno donosi i izazove s kojima se djeca ponekad teško nose. Sukobi koji su se nekada događali na školskim hodnicima većinom su se preselili na društvene mreže, u grupne razgovore ili online igre. Zbog brzine komunikacije se pak razvijaju još intenzivnije.

Dovoljan je jedan provokativan komentar, nepromišljena poruka ili uvreda da se obična rasprava pretvori u lavinu međusobnog vrijeđanja. Takav oblik agresivne online komunikacije naziva se flaming. Stručnjaci ga pak ubrajaju među ponašanja koja mogu narušiti osjećaj sigurnosti i dobrobit djece u digitalnom okruženju. Posljedice pak mogu biti ozbiljnije nego što se na prvu čini. Djeca izložena uvredama ili provokacijama mogu se osjećati posramljeno, uznemireno ili nesigurno. Kod nekih takva iskustva mogu utjecati i na samopouzdanje te želju za korištenjem interneta. U nastavku saznajte što je flaming, zašto do njega dolazi i kako roditelji mogu pomoći.

Što je flaming?

Flaming označava namjerno slanje agresivnih, uvredljivih ili provokativnih poruka s ciljem izazivanja svađe ili vrijeđanja druge osobe na internetu. Za razliku od običnog neslaganja ili rasprave, ovdje nije riječ o razmjeni argumenata ili pokušaju pronalaska zajedničkog rješenja. Cilj je izazvati burnu emocionalnu reakciju druge osobe, poniziti je ili dodatno rasplamsati sukob. Zato se flaming smatra jednim od najčešćih oblika neprimjerene komunikacije u digitalnom okruženju.

Poruke mogu sadržavati vrijeđanje, ismijavanje, omalovažavanje, psovke ili namjerne provokacije. Flaming se može pojaviti gotovo svugdje gdje korisnici međusobno komuniciraju – na društvenim mrežama, forumima, u komentarima ispod objava, aplikacijama za dopisivanje ili tijekom igranja online videoigara. Dovoljan je jedan nepromišljen komentar da rasprava skrene u potpuno drugom smjeru. Umjesto razgovora pak nastaje niz međusobnih uvreda i optužbi.

Posebno je čest na platformama na kojima komunikacija teče brzo, a korisnici imaju osjećaj anonimnosti ili distance. Kada ne vide osobu s druge strane ekrana, mnogi će lakše napisati nešto što nikada ne bi izgovorili. Zato sukobi koji bi u stvarnosti brzo završili na internetu prerastaju u duga prepucavanja u kojima sudjeluje velik broj korisnika. Takve situacije mogu ostaviti neugodne posljedice, osobito kada su uključena djeca i tinejdžeri koji tek razvijaju komunikacijske i socijalne vještine.

Zašto dolazi do flaminga?

Jedan od glavnih razloga zbog kojih dolazi do flaminga jest osjećaj anonimnosti koji internet pruža korisnicima. Kada ne vide osobu s druge strane ekrana i nisu suočeni s njezinom reakcijom, lakše će napisati nešto što nikada ne bi izgovorili licem u lice. Brza komunikacija na društvenim mrežama i u aplikacijama za dopisivanje dodatno potiče impulzivne reakcije. Korisnici pak često odgovaraju u trenutku ljutnje, bez razmišljanja o tome kako će njihove riječi utjecati na drugu osobu. Zbog toga se bezazlena rasprava može u samo nekoliko minuta pretvoriti u niz uvreda i međusobnih optužbi.

Kod djece i adolescenata ovakvom ponašanju mogu pridonijeti i razvojne karakteristike. Mladi još uvijek uče kako kontrolirati emocije, rješavati sukobe i komunicirati s poštovanjem, zbog čega ponekad reagiraju impulzivnije od odraslih. Dodatni utjecaj imaju želja za prihvaćanjem među vršnjacima, potreba za dokazivanjem ili pokušaj da se privuče pozornost drugih korisnika. Uvredljivi komentari često započnu kao šala ili izazov među prijateljima. Brzo mogu prerasti u ozbiljan sukob u kojem sudjeluje više osoba. Posljedice pak postaju puno ozbiljnije nego što su sudionici u početku očekivali.

Važno je pritom razlikovati flaming od konstruktivne rasprave. Sasvim je normalno da se ljudi ne slažu oko određenih tema i da iznose različita mišljenja, čak i kada su ona suprotstavljena. Problem nastaje kada komunikacija prijeđe granicu međusobnog uvažavanja i pretvori se u vrijeđanje, ponižavanje ili namjerno izazivanje sukoba. Upravo zato djecu od najranije dobi treba učiti da se i u digitalnom svijetu vrijedi ponašati jednako pristojno kao i u svakodnevnim razgovorima te da iza svakog korisničkog profila stoji stvarna osoba sa svojim osjećajima.

Kakve posljedice može imati za djecu?

Iako neki flaming doživljavaju kao prolaznu internetsku svađu ili bezazleno prepucavanje u komentarima, njegove posljedice mogu biti mnogo ozbiljnije. Djeca i tinejdžeri često intenzivnije proživljavaju negativne komentare nego odrasli jer još uvijek razvijaju samopouzdanje i osjećaj vlastite vrijednosti. Uvredljive poruke, ismijavanje ili javno ponižavanje mogu izazvati tugu, ljutnju, nelagodu i osjećaj srama, a kod neke djece i strah od ponovnog sudjelovanja u online komunikaciji. Čak i kada pokušavaju pokazati da ih komentari ne pogađaju, takva iskustva mogu ostaviti dugotrajan emocionalni trag.

Negativna iskustva na internetu mogu utjecati i na djetetovo svakodnevno funkcioniranje. Neka djeca nakon neugodnih situacija postaju povučenija, izbjegavaju društvene mreže ili online igre koje su prije rado koristila, a kod pojedinaca se može javiti i osjećaj nesigurnosti pri komunikaciji s vršnjacima. Posebno je teško kada uvredljive poruke dolaze od djece koju poznaju iz škole, sportskog kluba ili drugih aktivnosti jer tada sukob ne ostaje samo u digitalnom svijetu, već se može prenijeti i u svakodnevni život.

Ako se vrijeđanje ponavlja kroz dulje vrijeme ili je sustavno usmjereno prema istoj osobi, flaming može prerasti u elektroničko nasilje, odnosno cyberbullying. Upravo zato važno je svaku takvu situaciju shvatiti ozbiljno i ne umanjivati djetetove osjećaje, čak i kada se roditeljima čini da je riječ o “običnoj svađi na internetu”. Otvoren razgovor, podrška i pravodobna reakcija mogu pomoći djetetu da se osjeća sigurno te spriječiti da se problem dodatno produbi.

Kako roditelji mogu pomoći?

Najvažnije je da dijete zna kako se uvijek može obratiti roditelju ako na internetu doživi neugodnu situaciju. Otvoren razgovor i međusobno povjerenje prvi su koraci u rješavanju problema jer će se dijete puno lakše povjeriti ako zna da neće biti osuđivano ili kažnjeno. Roditelji bi trebali pokazati interes za djetetove digitalne navike, razgovarati o tome koje društvene mreže koristi, s kim komunicira i kako se osjeća tijekom boravka na internetu. Takav pristup pomaže da se potencijalni problemi prepoznaju na vrijeme, prije nego što prerastu u ozbiljniji oblik elektroničkog nasilja.

Ako je dijete postalo meta uvredljivih ili provokativnih poruka, važno je ostati smiren i potaknuti ga da ne odgovara na provokacije. Uzvraćanje uvredama najčešće samo produbljuje sukob i daje dodatni prostor osobama koje žele izazvati reakciju. Umjesto toga, preporučuje se spremiti snimke zaslona ili druge dokaze, blokirati korisnika koji šalje neprimjerene poruke te prijaviti sadržaj društvenoj mreži ili platformi na kojoj se komunikacija odvija. Tako se štiti dijete, ali i doprinosi sigurnijem online okruženju za druge korisnike.

Jednako je važno razgovarati s djecom o pravilima odgovorne i pristojne komunikacije na internetu te ih podsjećati da iza svakog korisničkog profila stoji stvarna osoba sa svojim osjećajima. Ako su u sukob uključeni školski prijatelji ili se vrijeđanje nastavlja i izvan digitalnog svijeta, korisno je o svemu obavijestiti razrednika ili školu kako bi se situacija što prije riješila. Digitalni svijet djeci donosi brojne prilike za učenje, druženje i razvoj, ali i izazove s kojima se tek uče nositi. Upravo zato razgovor, međusobno povjerenje i razvijanje kulture odgovorne komunikacije ostaju najbolji način da roditelji pomognu djeci sigurno koristiti internet i prepoznati neprimjerena ponašanja poput flaminga.

Naslovna fotografija: Pexels / cottonbro studio