Znate li što je gestacijski dijabetes i kako utječe na trudnoću?

Trudnoća je razdoblje ispunjeno iščekivanjem, planovima i brojnim tjelesnim promjenama na koje se buduće majke pokušavaju pripremiti. Mučnine, umor ili bolovi u leđima su očekivani dio tog iskustva. No malo što može izazvati zabrinutost kao neočekivani rezultati medicinskih pretraga. Oni se mogu pojaviti krajem drugog tromjesečja, kada rutinski test opterećenja glukozom pokaže povišene vrijednosti šećera u krvi. Dijagnoza gestacijskog dijabetesa tada preko noći može promijeniti dotadašnji doživljaj trudnoće.

Posljednjih se godina čini kako se ova dijagnoza sve češće pojavljuje. Trudnice pritom preispituju vlastite navike. Pitaju se jesu li pojele previše slatkoga, premalo se kretale ili na neki drugi način same izazvale problem. No razlozi za pojavu šećerne bolesti u trudnoći su puno složeniji od jednog obroka ili nekoliko lošijih navika. Povezani su s načinom života, sve kasnijom dobi u kojoj se žene odlučuju na majčinstvo i genetskim predispozicijama te samom biologijom trudnoće.

Dijagnoza gestacijskog dijabetesa ne znači da je trudnica zakazala. Riječ je o stanju koje pokazuje da organizmu u tom periodu treba dodatna podrška i pažljivije praćenje. Kada se na vrijeme prepozna, gestacijski dijabetes u većini se slučajeva može uspješno držati pod kontrolom. Ključ leži u edukaciji, pravovremenom otkrivanju problema, razbijanju mitova i prilagodbi životnih navika bez nepotrebnog straha i panike. Za Kidz.hr sve o gestacijskom dijabetesu pojašnjava ginekologinja Ana Jelčić, dr. med. iz zagrebačke Ginekologije D*ANA.

Zašto je gestacijski dijabetes sve češći?

Više je razloga zašto gestacijski dijabetes danas viđamo češće nego ranije. Ginekologinja Jelčić ističe kako je jedan od najvažnijih čimbenika porast učestalosti prekomjerne tjelesne težine i debljine u reproduktivnoj dobi. To izravno utječe na inzulinsku osjetljivost. Isto tako, žene se danas sve češće odlučuju na trudnoću u kasnijoj životnoj dobi. Dob majke je, također, jedan rizičnih čimbenika za razvoj gestacijskog dijabetesa. Važnu ulogu imaju obiteljska sklonost dijabetesu tipa 2, prethodni gestacijski dijabetes i sindrom policističnih jajnika. Uz to, rizik povećavaju sjedilački način života, prehrana bogata rafiniranim ugljikohidratima i lošije metaboličko zdravlje prije trudnoće.

“No, važno je da da gestacijski dijabetes ne svodimo na krivnju trudnice. Trudnoća je sama po sebi stanje u kojem posteljica luči hormone koji prirodno smanjuju osjetljivost organizma na inzulin. Kod nekih žena gušterača jednostavno ne može proizvesti dovoljno inzulina da tu povećanu potrebu nadoknadi. Tada se razvija gestacijski dijabetes. S druge strane, treba preuzeti odgovornost i iskontrolirati prehranu. To najčešće bude dovoljno za željeni ishod, a to su zdrava trudnica i zdrava beba”, pojašnjava.

Gestacijski se dijabetes danas sve češće dijagnosticira i zato što su se promijenili kriteriji probira i dijagnostike. Granične su vrijednosti glukoze na testu opterećenja glukozom, dodaje ginekologinja, u mnogim smjernicama postavljene strože nego ranije. Testiranje se, isto tako, provodi sustavnije. To znači da se prepoznaju i blaži poremećaji regulacije šećera u trudnoći, koji se ranije možda ne bi svrstali u gestacijski dijabetes. Iako to može djelovati kao povećanje broja dijagnoza, zapravo nam omogućuje ranije prepoznavanje trudnica koje trebaju pažljivije praćenje i podršku. Važno je reći da i blaži oblici povišenih vrijednosti šećera mogu imati utjecaj na tijek trudnoće i rast djeteta. Zato cilj strožih kriterija nije nepotrebno zabrinjavanje trudnica, nego pravodobna prevencija mogućih komplikacija.

Koji su rizici za majku i dijete?

Neliječeni ili loše regulirani gestacijski dijabetes može povećati rizik za niz komplikacija. Jelčić navodi kako su to kod majke, primjerice, veća vjerojatnost induciranog poroda ili carskog reza. Veći je i rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Kod djeteta je najčešći problem pretjerani rast, odnosno makrosomija. Dijete može biti znatno veće od očekivanog za gestacijsku dob. To može otežati vaginalni porod i povećati rizik od porođajnih ozljeda. Dijete nakon poroda može imati sniženu razinu šećera u krvi zbog izloženosti višim vrijednostima glukoze u trudnoći i gušterača je proizvodila više inzulina. Mogući su i problemi s disanjem, žutica te potreba za dodatnim neonatalnim nadzorom.

“Dugoročno, gestacijski dijabetes jest važan metabolički signal. Žene koje su ga imale imaju značajno veći rizik za razvoj dijabetesa tipa 2 kasnije u životu. Rizik je veći osobito ako nakon trudnoće ostanu prisutne prekomjerna tjelesna težina, inzulinska rezistencija ili nezdrave životne navike. I djeca rođena iz trudnoća s loše reguliranim gestacijskim dijabetesom imaju veći rizik za pretilost, inzulinsku rezistenciju i metaboličke poremećaje. Zato nam ga je cilj spriječiti odnosno adekvatno regulirati ako je dijagnoza već tu. Dobra je vijest da se pravilnim vođenjem trudnoće ti rizici mogu znatno smanjiti”, pojašnjava.

Može li se rizik smanjiti prije trudnoće?

Najbolje što žena može učiniti prije trudnoće, kaže Jelčić, jest pokušati ući u trudnoću metabolički što zdravija. To ne znači težiti savršenstvu, nego održivim promjenama koje imaju velik učinak. Ako postoji višak tjelesne težine, već i umjereno smanjenje težine prije trudnoće može poboljšati osjetljivost na inzulin. Važna je uravnotežena prehrana, s dovoljno povrća, vlakana, kvalitetnih proteina, zdravih masnoća i cjelovitih žitarica. Treba smanjiti unos zaslađenih napitaka, slatkiša i visoko prerađene hrane. Redovita tjelesna aktivnost također ima snažan zaštitni učinak.

“To ne mora biti intenzivan trening. Redovito hodanje, plivanje, lagane vježbe ili druga prilagođena aktivnost mogu značajno pomoći regulaciji šećera. Žene koje imaju poznate rizične čimbenikebi se trebale bi savjetovati s ginekologom i prije trudnoće. U takvim slučajevima ima smisla ranije provjeriti glukozu natašte, HbA1c ili napraviti dodatnu metaboličku obradu. U ranoj trudnoći važno je jesti kvalitetno i redovito, kretati se te se odazvati preporučenim kontrolama. Rana prevencija i pravodobno otkrivanje najbolji su način da trudnoća protekne mirno i sigurno”, dodaje.

Kako voditi trudnoću nakon dijagnoze?

Najvažnije je nakon dijagnoze gestacijskog dijabetesa trudnici dati jasne informacije i osjećaj sigurnosti. Jelčić napominje kako će većina žena uz dobru edukaciju, prilagodbu prehrane i redovitu kontrolu šećera imati urednu trudnoću i roditi zdravo dijete. Vođenje trudnoće uključuje suradnju ginekologa, endokrinologa, nutricionista, po potrebi i drugih stručnjaka. Trudnica se educira o prehrani, rasporedu obroka, izboru ugljikohidrata, važnosti umjerene tjelesne aktivnosti te samokontroli glukoze u krvi. U pravilu se mjere vrijednosti natašte i nakon obroka, prema dogovoru s liječnikom. Ako se vrijednosti šećera ne mogu zadovoljavajuće regulirati prehranom i kretanjem, uvodi se terapija – inzulin.

“To ne znači da je trudnica zakazala, nego da tijelu u trudnoći treba dodatna pomoć. Inzulin je sigurna i učinkovita terapija kada je potrebna. Uz kontrolu šećera, prati se rast djeteta ultrazvukom, količina plodove vode i opće stanje trudnice. Pred kraj trudnoće se procjenjuje najbolji trenutak i način poroda, ovisno o regulaciji šećera, procijenjenoj težini djeteta i drugim opstetričkim okolnostima. Nakon poroda prati se dijete, ali važno je ne zaboraviti majku. Preporučuje se kontrola metabolizma glukoze nekoliko tjedana nakon poroda te kasnije redovite kontrole zbog rizika za dijabetes tipa 2″, zaključuje ginekologinja Jelčić.

Naslovna fotografija: Magnific